Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius

Nužni dio i isključenje iz nasljedstva

Oporučitelj u Hrvatskoj nije potpuno slobodan: djeca, unuci, posvojčad i bračni drug imaju pravo na nužni dio, koji im pripada i protiv volje ostavitelja. Kada roditelj cijelu imovinu oporukom ostavi jednom djetetu ili je za života daruje, ostali nužni nasljednici mogu tražiti umanjenje oporučnih raspolaganja i povrat darova, ali samo ako to sami zatraže i u zakonskom roku od tri godine.

Ovaj vodič namijenjen je nužnim nasljednicima koji su oporukom ili darovanjem zakinuti, ali i oporučiteljima i obdarenicima koji žele znati kolika je njihova izloženost. Objašnjava tko je nužni nasljednik, kako se računa vrijednost nužnog dijela i koji se darovi pribrajaju ostavini, kojim redom se umanjuju oporučna raspolaganja i vraćaju darovi, kada oporučitelj smije nasljednika isključiti ili ga lišiti nužnog dijela u korist unuka, te po čemu se isključenje razlikuje od nedostojnosti za nasljeđivanje.

Ishod je jasan izračun vrijednosti nužnog dijela i zahtjev postavljen na vrijeme, u ostavinskom postupku kod javnog bilježnika ili u parnici pred općinskim sudom.

Nasljedno pravo

Ključne činjenice

Rok
Umanjenje raspolaganja oporukom može se zahtijevati u roku od tri godine od proglašenja oporuke, a povrat dara u roku od tri godine od ostaviteljeve smrti (članak 84. Zakona o nasljeđivanju).
Pravno područje
Nasljedno pravo
Koraci
Sudska praksa
5
Ažurirano
03.11.2026

Rok

Umanjenje raspolaganja oporukom može se zahtijevati u roku od tri godine od proglašenja oporuke, a povrat dara u roku od tri godine od ostaviteljeve smrti (članak 84. Zakona o nasljeđivanju).

Rokovi teku neovisno o tome kada ste saznali za oporuku ili dar, pa zahtjev istaknite već u ostavinskom postupku. Ako vas javni bilježnik ili sud uputi na parnicu, rok za tužbu odredit će rješenjem i ne može biti dulji od 30 dana (članak 225.). Darovi osobama koje nisu zakonski nasljednici uzimaju se u račun samo ako su učinjeni u zadnjoj godini ostaviteljeva života.

Što učiniti

  1. Utvrdite jeste li nužni nasljednik. Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, posvojčad i njihovi potomci te bračni drug; roditelji, posvojitelji i ostali predci samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život (članak 69. Zakona o nasljeđivanju). Uz to morate biti pozvani na nasljedstvo po zakonskom redu: unuk je nužni nasljednik samo ako je njegov roditelj umro prije ostavitelja, odrekao se samo u svoje ime ili je nedostojan. Braća i sestre nisu nužni nasljednici, pa ih oporuka može potpuno mimoići. Izvanbračni drug izjednačen je s bračnim u pravu nasljeđivanja (članak 8. stavak 2.), pa ga sudska praksa priznaje i kao nužnog nasljednika, ali samo ako zajednica nije trajno prestala prije smrti (članak 25. stavak 3.). Postojanje zajednice dokazujete u ostavinskom postupku; ako ga ostali nasljednici ospore, bit ćete upućeni na parnicu.
  2. Izračunajte svoj nužni dio. Nužni dio potomaka, posvojčadi i bračnog druga iznosi polovicu, a ostalih nužnih nasljednika trećinu onoga što bi im pripalo po zakonu (članak 70.). Primjer: ostavitelj ima dvoje djece i nema bračnog druga; svakom djetetu po zakonu pripada polovica, a nužni dio je četvrtina. Ako ostavina vrijedi 120.000 eura, a sve je oporukom ostavljeno jednom djetetu, drugo ima pravo na vrijednost od 30.000 eura. Oporučitelj može odrediti da nužni dio primite u određenim stvarima, pravima ili novcu, ali na svaki način imate pravo na punu vrijednost nužnog dijela (članak 70. stavak 5.).
  3. Utvrdite obračunsku vrijednost ostavine. Najprije se popisuju i procjenjuju sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti, uključujući i ono čime je raspolagao oporukom te tražbine, osim očito nenaplativih. Odbijaju se dugovi, troškovi popisa i procjene te troškovi pokopa (članak 71.). Zatim se pribraja vrijednost svih darova koje je ostavitelj ikada učinio zakonskim nasljednicima te darova drugim osobama u zadnjoj godini života, osim manjih uobičajenih darova. Darom se smatra i oprost duga, odricanje od prava i svako raspolaganje bez naknade (članak 72.). Dar se procjenjuje prema vrijednosti u času smrti, a prema stanju u vrijeme darovanja (članak 73.). Zatražite od javnog bilježnika popis i procjenu imovine po vještaku.
  4. Izdvojite ono što ne ulazi u račun. Potomak koji je živio s ostaviteljem i svojim radom ili davanjima pridonio povećanju njegove imovine može zahtijevati izdvajanje dijela koji odgovara tom doprinosu; taj dio ne ulazi u ostavinu ni u izračun nužnog dijela, a zahtjev se mora postaviti u roku od pet godina od otvaranja nasljedstva (članak 75.). Bračnom drugu i potomcima koji su živjeli u istom kućanstvu pripadaju kućanski predmeti za svakodnevne potrebe, ako nisu znatnije vrijednosti (članak 76.). Ne pribrajaju se ni darovi za općekorisne svrhe. Ovo je važno i za obdarenika i za nužnog nasljednika, jer mijenja osnovicu za izračun.
  5. Postavite zahtjev u ostavinskom postupku. Umanjenje raspolaganja oporukom i povrat dara mogu zahtijevati samo nužni nasljednici (članak 83.); javni bilježnik i sud neće vam nužni dio dodijeliti po službenoj dužnosti. Na ročištu za ostavinsku raspravu izričito izjavite da tražite nužni dio i navedite darove za koje znate. Ako ostali nasljednici priznaju zahtjev, sporazum se unosi u rješenje o nasljeđivanju. Ako su sporne činjenice o kojima ovisi vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje, javni bilježnik vraća spis sudu, a sud prekida postupak i upućuje na parnicu (članci 222. i 244.). Pravo na nužni dio prelazi na vaše nasljednike samo ako ste zahtjev postavili za života (članak 83. stavak 2.).
  6. Kojim redom se umanjuje i vraća. Kada je nužni dio povrijeđen, najprije se razmjerno umanjuju sva raspolaganja oporukom, bez obzira na to jesu li u jednoj ili više oporuka; tek ako to nije dovoljno, vraćaju se darovi (članci 78. i 79.). Darovi se vraćaju počevši od posljednjeg, obrnuto od reda kojim su učinjeni, a istodobni darovi razmjerno (članak 81.). Obdarenik do saznanja za zahtjev ima položaj poštenog posjednika, pa plodove koje je ubrao ne vraća (članak 82.). Ako vam je roditelj za života darovao stan, a bratu oporukom ostavio ostatak, najprije će se umanjiti bratov dio iz oporuke.
  7. Tužba pred općinskim sudom. Ako vas ostavinski sud uputi na parnicu ili je ostavinski postupak već završen, podnesite tužbu općinskom sudu prema prebivalištu tuženika radi umanjenja oporučnih raspolaganja ili povrata dara. Tužbeni zahtjev uskladite s izračunom: tražite utvrđenje povrede nužnog dijela i isplatu ili predaju stvari u vrijednosti nužnog dijela. Kod nekretnina predložite zabilježbu spora u zemljišnoj knjizi kako tuženik ne bi prodao nekretninu tijekom parnice. Sudska pristojba plaća se prema vrijednosti predmeta spora, a sud će u pravilu odrediti vještačenje vrijednosti. Pazite na rok od tri godine iz članka 84., jer će ga tuženik istaknuti kao prigovor zastare.
  8. Isključenje iz nasljedstva i lišenje nužnog dijela. Oporučitelj može isključiti nužnog nasljednika koji se teže ogriješio o zakonsku ili moralnu obvezu iz obiteljskog odnosa, namjerno počinio teže kazneno djelo prema njemu ili njegovim bližnjima, kazneno djelo protiv Republike Hrvatske ili se odao neradu i nepoštenu životu (članak 85.). Isključenje mora biti izričito i obrazloženo u oporuci, razlog mora postojati u vrijeme oporučivanja, a teret dokaza snosi onaj tko se na isključenje poziva (članak 86.). Isključeni se tretira kao da je umro prije ostavitelja, pa njegova djeca nasljeđuju (članak 87.). Prezaduženog potomka ili rasipnika oporučitelj može lišiti nužnog dijela u korist njegovih potomaka, ali lišenje vrijedi samo ako lišeni u času smrti ima maloljetno dijete ili unuka, odnosno punoljetno dijete nesposobno za rad (članak 88.).
  9. Nedostojnost za nasljeđivanje. Za razliku od isključenja, nedostojnost nastupa po zakonu i ne traži oporuku. Nedostojan je onaj tko je namjerno usmrtio ostavitelja ili to pokušao, silom, prijetnjom ili prijevarom utjecao na oporuku, uništio, sakrio ili krivotvorio oporuku, te tko se teže ogriješio o obvezu uzdržavanja ili ostavitelja ostavio bez nužne pomoći (članak 125.). Na nedostojnost se pazi po službenoj dužnosti, osim u slučajevima vezanima uz uzdržavanje i nepružanje pomoći, gdje je morate sami istaknuti i dokazati (članak 126.). Potomci nedostojnoga nasljeđuju umjesto njega, a nedostojnost prestaje ako je ostavitelj oprostio u obliku propisanom za oporuku.

Na što paziti

Pravna osnova

10
čl. 69 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 8 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 70 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 71 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 78 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 84 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 85 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 88 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 125 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 225 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.

Povezane sudske odluke

5
Nasljednica upućena iz ostavinskog postupka na parnicu radi povrede nužnog dijela čekala je presudu više od deset godina; utvrđena je povreda prava na suđenje u razumnom roku.
Parnica radi vraćanja darova zbog povrede nužnog dijela trajala je predugo, pa je županijskom sudu naloženo da odluči u roku od šest mjeseci.
U ostavinskom postupku u kojem se pristupilo izračunu vrijednosti nužnog dijela i očevidu postupak je neopravdano dugo trajao; utvrđena je povreda prava na suđenje u razumnom roku.
Tužiteljice su tužbeni zahtjev svele na priznanje nužnog dijela, a tuženica je istaknula prigovor zastare; zbog duljine postupka Vrhovnom sudu naložena je odluka u roku od šest mjeseci.
Parnica radi povrede nužnog dijela, pokrenuta 2002. uz zabilježbu spora u zemljišnoj knjizi, trajala je nerazumno dugo, pa je tuženici dosuđena naknada.

Česta pitanja

7
Koliki je nužni dio djeteta u Hrvatskoj?

Nužni dio djeteta iznosi polovicu onoga što bi mu pripalo po zakonu. Ako ostavitelj ima troje djece i bračnog druga, svakom po zakonu pripada četvrtina, pa je nužni dio svakog djeteta osmina vrijednosti ostavine. Vrijednost se računa od imovine u času smrti umanjene za dugove, uz pribrajanje darova zakonskim nasljednicima i darova drugima u zadnjoj godini života.

Mogu li tražiti nužni dio ako je roditelj stan darovao bratu za života?

Možete. Darovi zakonskim nasljednicima pribrajaju se ostavini bez obzira na to kada su učinjeni. Ako ostavina zajedno s darom ne bi vam osigurala vrijednost nužnog dijela, možete tražiti povrat dara u mjeri potrebnoj za njegovu dopunu. Zahtjev morate postaviti u roku od tri godine od smrti roditelja.

Koji je rok za tužbu za nužni dio?

Umanjenje oporučnih raspolaganja traži se u roku od tri godine od proglašenja oporuke, a povrat dara u roku od tri godine od smrti ostavitelja (članak 84.). Ako vas ostavinski sud uputi na parnicu, morate tužbu podnijeti u roku koji vam odredi, najviše 30 dana. Propust tog roka ne gasi pravo, ali se ostavinski postupak dovršava bez vašeg zahtjeva, a vi tužbu podnosite naknadno, i dalje unutar roka od tri godine (članak 225. stavak 4.).

Može li roditelj razbaštiniti dijete koje se ne javlja?

Samo ako se dijete teže ogriješilo o zakonsku ili moralnu obvezu iz obiteljskog odnosa, a to mora biti izričito navedeno u oporuci. Sama prekinuta komunikacija u pravilu nije dovoljna; sudovi traže ozbiljnu povredu, primjerice napuštanje bolesnog roditelja. Teret dokaza snose nasljednici koji se na isključenje pozivaju.

Koja je razlika između isključenja i nedostojnosti?

Isključenje određuje oporučitelj u oporuci, iz razloga iz članka 85., i odnosi se samo na nužne nasljednike. Nedostojnost nastupa po zakonu, bez oporuke, zbog ponašanja iz članka 125., primjerice ubojstva ili krivotvorenja oporuke, i pogađa svakog nasljednika. U oba slučaja potomci isključenog ili nedostojnog nasljeđuju umjesto njega.

Moram li nužni dio dobiti u novcu ili u nekretnini?

Oporučitelj može odrediti da nužni dio primite u određenim stvarima, pravima ili novcu. Ako to nije odredio, a nasljednici se ne sporazumiju, o načinu namirenja odlučuje sud. U svakom slučaju imate pravo na punu vrijednost nužnog dijela izračunatu prema obračunskoj vrijednosti ostavine.

Ima li bračni drug pravo na nužni dio ako je bio rastavljen?

Ne. Rastavom braka prestaje pravo nasljeđivanja među bračnim drugovima. Bračni drug nema pravo na nasljedstvo ni ako je zajednica života trajno prestala njegovom krivnjom ili sporazumno, odnosno ako je ostavitelj podnio tužbu za rastavu koja se nakon smrti pokaže osnovanom (članak 25.). Bez prava na zakonsko nasljeđivanje nema ni nužnog dijela.

Pravni vodič – pojedinačne upute

6

Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države

Ažurirano: · Izvori: Zakon o nasljeđivanju, čl. 69. – Nužni nasljednici, Zakon o nasljeđivanju, čl. 8. – Zakonski nasljednici i izvanbračni drug, Zakon o nasljeđivanju, čl. 70. – Veličina i vrijednost nužnog dijela, Zakon o nasljeđivanju, čl. 71. – Utvrđivanje vrijednosti ostavine i pribrajanje darova, zakon.hr, EUR-Lex

Objašnjenja nastaju iz službenog teksta propisa i okvirna su; obvezujući je samo cjeloviti tekst, na koji upućuje svaka stranica. Europaius pruža pravne informacije, a ne odvjetničke usluge.