Ostavinski postupak: koraci, rokovi i troškovi

Najvažniji rok je osam dana: toliko imate za prigovor protiv rješenja o nasljeđivanju koje je donio javni bilježnik (članak 185. Zakona o nasljeđivanju); protiv rješenja općinskog suda žalba se podnosi u roku od 15 dana (članak 188.).

Izjavu o odricanju od nasljedstva možete dati do donošenja prvostupanjskog rješenja o nasljeđivanju. Vjerovnici pokojnika mogu u roku od tri mjeseca od smrti tražiti odvajanje ostavine od imovine nasljednika. Kada vas sud uputi na parnicu, rok za tužbu ne može biti dulji od 30 dana. Pravomoćno rješenje sud dostavlja Poreznoj upravi i zemljišnoknjižnom sudu najkasnije 15 dana nakon isteka mjeseca u kojem je postalo pravomoćno.

1. Prijavite smrt i dogovorite sastavljanje smrtovnice. Smrt se upisuje u maticu umrlih, a matičar nadležan za taj upis sastavlja smrtovnicu i dostavlja je općinskom sudu (članak 192. Zakona o nasljeđivanju). Smrtovnica se sastavlja na temelju podataka iz matice umrlih i podataka koje daju srodnici, pa jedan član obitelji u pravilu odlazi u matični ured. Pripremite osobne podatke i adrese bračnog druga, djece i drugih srodnika, popis nekretnina (katastarska općina, broj čestice ili zemljišnoknjižnog uloška), banke u kojima je pokojnik imao račune, podatke o vozilima, dionicama i dugovima te informaciju o tome postoji li oporuka. Što je smrtovnica potpunija, to je postupak brži; ako je nepotpuna, podatke će naknadno utvrđivati javni bilježnik na ročištu.
2. Sud pokreće postupak i povjerava ga javnom bilježniku. Ostavinski postupak pokreće se po službenoj dužnosti kada sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih (članak 210.). Mjesno je nadležan općinski sud prema prebivalištu ostavitelja u trenutku smrti, a ako ga nije imao u Hrvatskoj, prema boravištu ili mjestu gdje se nalazi pretežni dio imovine (članak 177.). Sud predmet povjerava javnom bilježniku sa sjedištem na svom području prema pravilniku o dodjeli predmeta (članci 176. i 245.), pa javnog bilježnika ne birate sami. Javni bilježnik kao povjerenik suda poduzima sve radnje i donosi odluke kao sud. Za njegov rad ne plaća se javnobilježnička pristojba, nego nagrada prema propisanoj tarifi, koja ovisi o vrijednosti ostavine (članci 251. i 252.).
3. Provjerite postoji li oporuka. Tko ima ispravu koja bi mogla biti oporuka umrle osobe, dužan ju je bez odgode predati najbližem općinskom sudu (članak 203.). Ostavinski sud po službenoj dužnosti traži podatke iz Hrvatskog upisnika oporuka koji vodi Hrvatska javnobilježnička komora. Oporuku sud ili javni bilježnik otvara i proglašava u nazočnosti dvaju svjedoka, bez obzira na to je li valjana (članak 204.). Ako znate da je pokojnik oporuku čuvao kod odvjetnika, javnog bilježnika ili kod kuće, javite to odmah: oporuka pronađena nakon pravomoćnog rješenja ne znači novu ostavinsku raspravu, nego parnicu (članak 235.). Na ročište se pozivaju i zakonski nasljednici kada postoji oporuka, kako bi mogli osporiti njezinu valjanost.
4. Utvrdite tko nasljeđuje po zakonu. Bez oporuke nasljeđuje se po nasljednim redovima, a bliži red isključuje dalji (članak 8.). U prvom redu su djeca i bračni drug na jednake dijelove; umjesto prije umrlog djeteta nasljeđuju njegova djeca (članci 9. i 10.). Ako nema potomaka, polovicu nasljeđuje bračni drug, a polovicu roditelji; ako su oba roditelja umrla prije ostavitelja, bračni drug nasljeđuje sve. Braća i sestre dolaze na red umjesto roditelja tek kad nema bračnog druga (članci 11. i 12.). Izvanbračni drug izjednačen je s bračnim ako je zajednica trajala dulje vrijeme i prestala smrću (članak 8. stavak 2.). Bračni drug gubi pravo ako je zajednica trajno prestala njegovom krivnjom ili sporazumno (članak 25.). Na ročištu provjerite jesu li svi nasljednici navedeni s točnim adresama.
5. Odlučite hoćete li nasljedstvo prihvatiti ili ga se odreći. Nitko nije dužan dati nasljedničku izjavu: tko se ne odrekne, smatra se da želi biti nasljednik (članak 220.). Odricanje se daje usmeno na zapisnik ili javno ovjerovljenom izjavom, najkasnije do donošenja prvostupanjskog rješenja (članak 130.). Ono ne može biti djelomično ni pod uvjetom, ne odnosi se na naknadno pronađenu imovinu, a odricanje u korist određene osobe smatra se ustupom nasljednog dijela (članak 133.). Bez izričite napomene odricanje vrijedi i za vaše potomke. Tko je već raspolagao nasljedstvom, primjerice prodao pokojnikov automobil, ne može se odreći (članak 132.). Izjava je neopoziva i može se pobijati samo zbog mana volje (članak 135.).
6. Provjerite dugove i odgovornost za njih. Nasljednik odgovara za dugove ostavitelja, ali samo do vrijednosti naslijeđene imovine; više nasljednika odgovara solidarno, svaki do vrijednosti svog dijela (članak 139.). Na to ograničenje sud pazi samo ako ga istaknete kao prigovor, pa u parnici ili ovrsi koju pokrene vjerovnik obavezno navedite vrijednost naslijeđenog i iznos dugova koje ste već platili. Ako su dugovi veći od imovine, razmislite o odricanju prije donošenja rješenja. Vjerovnici pokojnika mogu u roku od tri mjeseca od otvaranja nasljedstva tražiti da se ostavina odvoji od imovine nasljednika (članak 140.). Tražite od banaka izvatke o kreditima i dopuštenim prekoračenjima, a od Porezne uprave podatke o neplaćenim porezima.
7. Sudjelujte na ostavinskoj raspravi i provjerite rješenje. Javni bilježnik zakazuje ročište i poziva sve osobe koje mogu imati pravo na nasljedstvo (članak 217.). Ponesite osobnu iskaznicu, izvatke iz zemljišnih knjiga, prometne dozvole, ugovore i potvrde banaka. Ako se nasljednici spore o činjenicama, primjerice o valjanosti oporuke ili o tome pripada li neka nekretnina ostavini, javni bilježnik vraća spis sudu, a sud upućuje na parnicu stranku čije je pravo manje vjerojatno (članci 222., 225. i 244.). Rješenje o nasljeđivanju sadrži ostavinu, nasljednike i njihove dijelove u razlomku (članak 226.). Ako se svi nasljednici sporazume o diobi, i taj se sporazum unosi u rješenje. Protiv rješenja javnog bilježnika prigovor se podnosi u roku od osam dana; o njemu odlučuje sudac općinskog suda.
8. Nakon pravomoćnosti: zemljišne knjige, banke i porez. Pravomoćno rješenje sud sam dostavlja zemljišnoknjižnom sudu i poreznom tijelu (članak 227.), a banke na temelju njega isplaćuju sredstva. Bračni drug, potomci, preci, posvojenici i posvojitelji ne plaćaju porez na nasljedstva i darove (članak 9. Zakona o lokalnim porezima) ni porez na promet nekretnina (članak 15. Zakona o porezu na promet nekretnina). Ostali nasljednici plaćaju porez na nasljedstvo po stopi od 4 % na novac, tražbine, vrijednosne papire i pokretnine pojedinačne vrijednosti iznad 6.700 eura, a porez na promet nekretnina po stopi od 3 %. Obveza nastaje pravomoćnošću rješenja, a osnovicu utvrđuje Porezna uprava, koja vam dostavlja rješenje o porezu.
9. Imovina u inozemstvu i naknadno pronađena imovina. Ako je pokojnik imao uobičajeno boravište u Hrvatskoj, a imovinu u drugoj državi EU, zatražite Europsku potvrdu o nasljeđivanju prema Uredbi (EU) br. 650/2012. Izdaje je općinski sud ili javni bilježnik pred kojim je vođen ostavinski postupak, na obrascu iz Uredbe (članci 6. i 7. Zakona o provedbi Uredbe); ovjerena preslika u pravilu vrijedi šest mjeseci. Ako se nakon pravomoćnosti pronađe štedni račun ili nekretnina koja nije bila obuhvaćena rješenjem, sud ne vodi novu raspravu, nego tu imovinu raspoređuje dopunskim rješenjem prema već utvrđenim dijelovima (članak 234.). Prijedlog podnesite općinskom sudu koji je vodio postupak i priložite dokaz o vlasništvu pokojnika.

• Raspolaganje imovinom prije odluke. Tko proda pokojnikov automobil, podigne novac s računa ili iznajmi stan prije nego što se odluči o nasljedstvu, gubi pravo odricanja (članak 132.). Mjere očuvanja i tekuće uprave, primjerice plaćanje režija ili popravak krova, nisu raspolaganje.
• Odricanje u korist brata ili sestre. Izjava „odričem se u korist sestre“ nije odricanje nego ustup nasljednog dijela. Vi ste tada nasljednik, odgovarate za dugove i prijenos može biti oporeziv kod osobe koja nije u krugu oslobođenih. Ako želite potpuno izaći iz nasljedstva, odreknite se bez naznake korisnika.
• Neistaknut prigovor ograničene odgovornosti. Sud ne pazi sam na to da nasljednik dug plaća samo do vrijednosti naslijeđene imovine. Ako u parnici vjerovnika šutite, možete biti osuđeni na plaćanje cijelog duga. Prigovor istaknite odmah i dokažite vrijednost ostavine.
• Odricanje koje pogađa i djecu. Bez izričite napomene da se odričete samo u svoje ime, odricanje vrijedi i za vaše potomke. Ako želite da imovina pripadne vašoj djeci, recite to izričito na zapisnik i provjerite formulaciju prije potpisa.
• Propušten rok od osam dana. Prigovor protiv rješenja javnog bilježnika podnosi se u roku od osam dana od dostave, a izvanredni pravni lijekovi u ostavinskom postupku nisu dopušteni (članak 190.). Nakon pravomoćnosti preostaje samo parnica, i to samo osobama koje nisu vezane rješenjem.
• Nepotpuna smrtovnica i nepoznati nasljednici. Ako u smrtovnici nedostaje dijete iz prvog braka ili sestra koja živi u inozemstvu, rješenje ih ne veže jer nisu bili uredno pozvani (članak 232.). Oni kasnije mogu tužbom tražiti svoj dio, i to nakon što je imovina već prodana ili podijeljena.
• Spor o sastavu ostavine. Kada se nasljednici spore pripada li stan ostavini ili je bio zajednička imovina bračnih drugova, postupak se prekida i jedna strana mora u roku od najviše 30 dana podnijeti tužbu. Ako tužbu ne podnese, postupak se dovršava bez obzira na njezin zahtjev.

Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države

Ažurirano: 03.11.2026 · Izvori: Zakon o nasljeđivanju, čl. 176. – Ostavinski postupak pred općinskim sudom i javnim bilježnikom kao povjerenikom suda, Zakon o nasljeđivanju, čl. 192. – Sastavljanje smrtovnice, Zakon o nasljeđivanju, čl. 130. – Odricanje od nasljedstva, Zakon o nasljeđivanju, čl. 139. – Odgovornost nasljednika za ostaviteljeve dugove, zakon.hr, EUR-Lex

Objašnjenja nastaju iz službenog teksta propisa i okvirna su; obvezujući je samo cjeloviti tekst, na koji upućuje svaka stranica. Europaius pruža pravne informacije, a ne odvjetničke usluge.