Ovrha na plaći: koliko smiju zaplijeniti
Kada vjerovnik pokrene ovrhu protiv zaposlene osobe, najčešće se naplaćuje iz plaće. To se u Hrvatskoj događa na dva načina: preko FINA-e, koja zaplijeni novac na računu na koji poslodavac uplaćuje plaću, ili preko poslodavca, kojemu sud naloži da dio plaće isplaćuje izravno vjerovniku. U oba slučaja Ovršni zakon jamči da dužniku ostane dio plaće od kojeg može živjeti. Taj dio ne smije uzeti ni FINA, ni banka, ni poslodavac.
Ovaj vodič namijenjen je radnicima i umirovljenicima kojima je blokiran račun ili kojima poslodavac najavljuje obustavu, ali i poslodavcima koji su dobili rješenje o ovrsi na plaći. Objašnjava koliki je zaštićeni iznos (članak 173. Ovršnog zakona), koja su primanja potpuno izuzeta od ovrhe (članak 172.), kako se otvara poseban, zaštićeni račun i što treba javiti FINA-i (članak 212.), koje obveze ima poslodavac i kada FINA prestaje s naplatom.
Na kraju ćete znati izračunati koliko vam od plaće smije biti oduzeto, kako zaštititi ostatak i što učiniti ako vam je zaplijenjeno više nego što zakon dopušta.
Ključne činjenice
Rok
FINA zaplijenjeni novac prenosi vjerovniku tek nakon 60 dana od primitka rješenja o ovrsi (članak 206. stavak 3. Ovršnog zakona), a pravni lijek protiv rješenja o ovrsi podnosi se u roku od osam dana od dostave.
Zaštićeni iznos računa se prema prosječnoj netoplaći za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine, koju Državni zavod za statistiku objavljuje u Narodnim novinama do 31. prosinca i koja se primjenjuje cijelu iduću godinu (članak 173. stavak 3.). Ako se tražbina ne naplati u tri godine, a posljednjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate, FINA prestaje s izvršavanjem osnove za plaćanje (članak 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima).
Što učiniti
- Utvrdite kojim putem se plaća naplaćuje. Ako vam plaća stiže na tekući račun, ovrha se u pravilu provodi preko FINA-e: rješenjem o ovrsi na novčanoj tražbini po računu nalaže se FINA-i da banci izda nalog za prijenos s računa koji se vode pod vašim OIB-om (članak 204. Ovršnog zakona). Banka zaplijeni raspoloživa sredstva, a ako ih nema dovoljno, račun se blokira do novog naloga (članak 205. i članak 9. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima). Drugi put je ovrha na plaći kod poslodavca: sud određuje pljenidbu dijela plaće i nalaže poslodavcu da taj iznos isplaćuje vjerovniku nakon pravomoćnosti rješenja (članak 197.). Treći put je zapljena po vašem pristanku, javnobilježnički ovjerena izjava (članak 202.).
- Izračunajte zaštićeni dio plaće. Prema članku 173. stavku 1. Ovršnog zakona od ovrhe je izuzet iznos od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj. Ako zarađujete manje od prosjeka, izuzete su tri četvrtine vaše netoplaće, ali najviše dvije trećine prosječne netoplaće (stavak 2.). Primjer uz pretpostavljenu prosječnu netoplaću od 1.400 eura: radniku s plaćom od 2.000 eura ostaje 933,33 eura, a može se zaplijeniti 1.066,67 eura; radniku s plaćom od 1.000 eura ostaje 750 eura, a zaplijeniti se može 250 eura. Isti izračun vrijedi za mirovinu, naknadu umjesto plaće, naknadu za skraćeno radno vrijeme i druga stalna novčana primanja (stavak 4.). Točan prosjek za tekuću godinu provjerite u objavi Državnog zavoda za statistiku u Narodnim novinama.
- Provjerite radi li se o uzdržavanju ili naknadi štete. Zaštita je slabija kada se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili gubitka radne sposobnosti te naknade za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja. Tada je izuzeta samo polovina prosječne netoplaće, odnosno polovina vaše plaće ako je niža od prosjeka (članak 173. stavci 1. i 2.). Kod ovrhe radi uzdržavanja djeteta izuzeta je samo četvrtina prosječne netoplaće, odnosno četvrtina vlastite plaće. Za te tražbine sud može naložiti poslodavcu da dio plaće isplaćuje izravno djetetu ili drugom ovrhovoditelju i kada vam se plaća isplaćuje na račun (članak 197. stavak 2.). Ako više osoba ima pravo na uzdržavanje, ovrha se provodi razmjerno visini njihovih tražbina (članak 198.).
- Popišite primanja koja se uopće ne smiju zaplijeniti. Članak 172. Ovršnog zakona potpuno izuzima od ovrhe, među ostalim, primanja iz socijalne skrbi, naknadu za vrijeme nezaposlenosti, doplatak za djecu, rodiljne i roditeljske potpore, stipendije, naknadu zbog tjelesnog oštećenja i zakonsko uzdržavanje koje primate. Izuzeti su i naknada troškova prijevoza na posao, dnevnice, dar za djecu do 15. godine, božićnica, regres i nagrade radnicima, ali samo do iznosa do kojih se prema poreznim propisima ne smatraju oporezivim primicima. Sve što poslodavac isplaćuje iznad tih neoporezivih iznosa ulazi u plaću na koju se primjenjuje članak 173. Zatražite od poslodavca obračun plaće u kojem su takvi iznosi posebno iskazani, jer će vam trebati za obavijest FINA-i.
- Obavijestite FINA-u i otvorite zaštićeni račun. Ovršenik je dužan obavijestiti FINA-u da mu se uplaćuju izuzeta primanja ili iznosi zaštićeni člankom 173. (članak 212. stavak 1. Ovršnog zakona). Obavijest se podnosi na obrascu FINA-e, osobno u poslovnici ili pisano, a u njoj navodite tko vam uplaćuje plaću ili drugo primanje. FINA tada nalaže banci da vam otvori poseban račun, a poslodavcu ili drugom isplatitelju javlja da zaštićeni dio uplaćuje na taj račun (stavci 2. i 3.). Banka za otvaranje, vođenje i zatvaranje posebnog računa ne smije naplatiti naknadu. Dio plaće iznad zaštićenog iznosa i dalje se uplaćuje na redoviti račun i odlazi vjerovnicima.
- Vratite novac koji je već zaplijenjen. Ako je plaća stigla na blokirani račun prije nego što ste otvorili poseban račun, zaštićeni iznos nije izgubljen. Prema članku 212. stavku 5. Ovršnog zakona možete od FINA-e zatražiti da naloži banci prijenos sredstava izuzetih od ovrhe na poseban račun, uz potvrdu poslodavca ili drugog isplatitelja o iznosu koji je izuzet. Potvrdu zatražite od računovodstva odmah, jer FINA zaplijenjeni novac vjerovniku prenosi istekom roka od 60 dana (članak 206. stavak 3.). Ne pristajte na raniji prijenos: FINA ga provodi prije roka samo uz vašu pisanu suglasnost. Ako je novac već prenesen, povrat i naknadu štete možete tražiti u parnici (članak 210. stavak 4.).
- Provjerite obveze poslodavca. Kada poslodavac primi rješenje o ovrsi na plaći, dužan je obustavljati određeni dio i isplaćivati ga ovrhovoditelju; rješenje se odnosi i na kasnija povećanja plaće (članak 197. stavak 3.). Ako vam prestane radni odnos, rješenje djeluje i prema novom poslodavcu, a prijašnji mu ga mora bez odgode dostaviti preporučenom pošiljkom i o tome obavijestiti sud (članak 200.). Poslodavac koji ne obustavlja odgovara vjerovniku za propuštene obroke i štetu (članak 201.). S druge strane, poslodavac ne smije bez vaše suglasnosti naplatiti svoje potraživanje prema vama uskratom plaće ili njezina dijela, a suglasnost ne možete dati unaprijed (članak 96. Zakona o radu).
- Pazite na zapljenu po pristanku. Kod kredita banke i trgovci često traže izjavu o zapljeni po pristanku dužnika, javnobilježnički potvrđenu ispravu kojom dopuštate da vam se zaplijeni plaća (članak 202. Ovršnog zakona). Poslodavac na temelju nje počinje isplaćivati vjerovniku istekom 60 dana od primitka isprave, bez ikakvog sudskog postupka. Takva suglasnost ne proizvodi učinke u dijelu u kojem bi dirala u zaštićeni iznos iz članka 173., a ima svojstvo ovršne isprave, pa vjerovnik na temelju nje može tražiti ovrhu i na drugoj imovini. Izjave potvrđene prije 17. lipnja 2008. mogu i dalje dopuštati zapljenu u opsegu u kojem su dane, kako je utvrdio Ustavni sud u predmetu U-II-240/2014.
- Iskoristite pravne lijekove i rok od 60 dana. Ako tražbinu osporavate, protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave podnesite prigovor u roku od osam dana (članak 57. Ovršnog zakona), a protiv rješenja na temelju ovršne isprave žalbu iz razloga iz članka 50. Uz pravni lijek možete predložiti odgodu ovrhe ako učinite vjerojatnim da biste trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu (članak 65.); prijedlog podnesen u roku za žalbu sud mora riješiti u osam dana (članak 206. stavak 2.). Kod izravne naplate preko FINA-e na temelju presude ili zadužnice predlažete sudu odgodu prijenosa ili proglašenje pljenidbe nedopuštenom (članak 210.). Podatke o svim osnovama za plaćanje upisanim protiv vas FINA vam daje na zahtjev iz Očevidnika (članak 20. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima).
Na što paziti
- Nema obavijesti FINA-i. Zaštita iz članka 173. ne provodi se sama od sebe na blokiranom računu. Dok ne podnesete obavijest i ne otvorite poseban račun, cijela plaća koja stigne na redoviti račun može biti zaplijenjena. Obavijest podnesite odmah nakon što saznate za blokadu, ne tek kad stigne plaća.
- Prekoračenje i drugi računi. Zapljena se provodi na svim računima pod vašim OIB-om, u svim bankama. Dopušteno prekoračenje ne smatra se raspoloživim sredstvom, osim ako ste banci dali suglasnost da se ovrha provodi i iz njega (članak 9. stavak 3. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima). Takvu suglasnost ne potpisujte nepromišljeno.
- Plaćanje izvan računa. Dogovor s poslodavcem da vam plaću isplaćuje u gotovini ili na tuđi račun ne štiti vas, nego vjerovniku otvara put prema poslodavcu. Poslodavac koji zna za rješenje o ovrsi i ne obustavlja propisani dio odgovara vjerovniku za sve propuštene obroke i za štetu (članak 201. Ovršnog zakona).
- Pogrešan izračun kod uzdržavanja. Tko duguje uzdržavanje djeteta, ne može računati s dvije trećine prosjeka. Tada mu ostaje samo četvrtina prosječne netoplaće, odnosno četvrtina vlastite plaće. Uz to, FINA ne prestaje s naplatom ni nakon tri godine bez uspjeha (članak 12. stavak 2. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima).
- Propušten rok od 60 dana. Tko čeka da mu FINA sama vrati zaštićeni dio plaće, riskira da novac bude prenesen vjerovniku. Nakon prijenosa ostaje samo posebna parnica za povrat i naknadu štete, koja traje i košta. Potvrdu poslodavca i zahtjev za prijenos na poseban račun predajte što prije.
- Potpisana izjava o zapljeni. Izjava o zapljeni po pristanku dužnika ovršna je isprava. Poslodavac na temelju nje obustavlja plaću bez suda, a vjerovnik njome može tražiti ovrhu i na nekretnini ili pokretninama. Prije potpisa kod javnog bilježnika provjerite za koju tražbinu i koliki iznos dajete suglasnost.
Pravna osnova
Povezane sudske odluke
Česta pitanja
Koliko mi smiju uzeti od plaće za dug?
Od ovrhe je izuzet iznos od dvije trećine prosječne netoplaće u Hrvatskoj. Ako zarađujete manje od prosjeka, ostaju vam tri četvrtine vaše plaće, ali najviše dvije trećine prosjeka. Sve iznad toga može se zaplijeniti. Kod dugova za uzdržavanje izuzeta je samo polovina, a kod uzdržavanja djeteta samo četvrtina prosječne netoplaće ili vaše plaće.
Koliki je zaštićeni iznos plaće u 2026.?
Zaštićeni iznos jednak je dvjema trećinama prosječne mjesečne netoplaće isplaćene u pravnim osobama za razdoblje siječanj – kolovoz 2025. Taj podatak Državni zavod za statistiku objavljuje u Narodnim novinama do kraja prosinca, a primjenjuje se tijekom cijele 2026. Točan iznos provjerite u toj objavi ili ga zatražite od FINA-e.
Kako otvoriti zaštićeni račun u FINA-i?
Zaštićeni (poseban) račun ne otvarate sami u banci. U FINA-i podnosite obavijest da vam se uplaćuje plaća, mirovina ili izuzeto primanje i od koga. FINA nalaže banci da otvori poseban račun i obavještava isplatitelja da zaštićeni dio uplaćuje na njega. Banka za taj račun ne naplaćuje naknadu.
Smije li FINA zaplijeniti cijelu plaću?
Ne smije. Ako primate samo plaću, ovrha se smije provesti samo na dijelu iznad zaštićenog iznosa, što je potvrdio i Ustavni sud. U praksi se zaštita ostvaruje tek kad FINA-u obavijestite o primanjima. Ako je cijela plaća već zaplijenjena, s potvrdom poslodavca tražite prijenos zaštićenog dijela na poseban račun.
Može li ovrha ići na mirovinu?
Može, ali vrijede ista ograničenja kao za plaću: izuzete su dvije trećine prosječne netoplaće, odnosno tri četvrtine mirovine ako je niža od prosjeka. Umirovljenik isto tako mora obavijestiti FINA-u kako bi HZMO zaštićeni dio uplaćivao na poseban račun. Doplatak za tuđu pomoć i njegu smije se zaplijeniti samo za uzdržavanje i naknadu štete za zdravlje.
Što ako promijenim posao dok traje ovrha na plaći?
Rješenje o ovrsi na plaći djeluje i prema novom poslodavcu od dana kad mu je dostavljeno. Prijašnji poslodavac dužan ga je bez odgode proslijediti novom poslodavcu preporučenom pošiljkom i obavijestiti sud. Ako mu novi poslodavac nije poznat, javlja sudu prestanak ugovora, a sud traži podatke od vjerovnika.
Zašto mi je račun i dalje blokiran nakon što sam platio dug?
FINA račun deblokira tek kada su izvršene sve osnove za plaćanje upisane u Očevidnik. Ako ste dug platili izravno vjerovniku, on mora FINA-i opozvati zahtjev za naplatu. Od FINA-e zatražite izvadak iz Očevidnika, provjerite koje su osnove još upisane i od svakog vjerovnika tražite opoziv.
Može li poslodavac sam skinuti dio plaće za štetu ili predujam?
Ne može bez vaše suglasnosti. Članak 96. Zakona o radu zabranjuje poslodavcu da svoje potraživanje naplati uskratom plaće ili njezina dijela, a suglasnost ne možete dati unaprijed, prije nego što potraživanje nastane. Ako poslodavac ipak uskrati dio plaće, razliku možete tražiti kao neisplaćenu plaću.
Kada FINA prestaje s naplatom starog duga?
Ako se tražbina od fizičke osobe ne naplati u cijelosti u tri godine od primitka u FINA-u, a posljednjih šest mjeseci zaredom nije bilo nikakve naplate, FINA prestaje izvršavati tu osnovu. To ne vrijedi za uzdržavanje djeteta i buduće obroke. Time ne prestaje sam dug, nego samo naplata po toj osnovi preko FINA-e.
Pravni vodič – pojedinačne upute
Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države