Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius

Kaznena prijava: kako je podnijeti i što slijedi

Kaznena prijava je obavijest državnom odvjetništvu da je počinjeno kazneno djelo. Prema Zakonu o kaznenom postupku (ZKP) može se podnijeti pisano, usmeno ili drugim sredstvom, i to državnom odvjetniku, ali i policiji, sudu ili nenadležnom odvjetništvu, koji je moraju primiti i proslijediti. Za kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti prijava je dovoljna da državni odvjetnik počne istraživati; za djela koja se progone po prijedlogu prijava žrtve ujedno je i prijedlog za progon, a za djela koja se progone privatnom tužbom (primjerice uvreda, kleveta, laka tjelesna ozljeda) prijava nije pravi put: žrtva sama u roku od tri mjeseca podnosi privatnu tužbu sudu.

Ovaj vodič je za žrtvu, oštećenika ili svjedoka koji želi prijaviti kazneno djelo: kako prijavu sastaviti, gdje je predati, koja prava žrtva ima od prvog kontakta s policijom, što znači odbačaj prijave, kako tražiti obavijest o poduzetim radnjama i pritužbu višem državnom odvjetniku te kako, ako državni odvjetnik odustane, sami preuzeti progon kao oštećenik kao tužitelj. Opisani su i rokovi koji se ne smiju propustiti te rizik lažnog prijavljivanja.

Kazneno pravo

Ključne činjenice

Rok
Ako državni odvjetnik odbaci prijavu, žrtva u roku od 8 dana od primitka obavijesti može preuzeti kazneni progon (ZKP, čl. 55. st. 2.); žrtva koja nije bila obaviještena može to učiniti u roku od 6 mjeseci od odbacivanja prijave.
Pravno područje
Kazneno pravo
Koraci
Sudska praksa
2
Ažurirano
03.11.2026

Rok

Ako državni odvjetnik odbaci prijavu, žrtva u roku od 8 dana od primitka obavijesti može preuzeti kazneni progon (ZKP, čl. 55. st. 2.); žrtva koja nije bila obaviještena može to učiniti u roku od 6 mjeseci od odbacivanja prijave.

Privatna tužba i prijedlog za progon podnose se u roku od 3 mjeseca od dana kada ste saznali za kazneno djelo i počinitelja (ZKP, čl. 47. i 61.). Državni odvjetnik mora o prijavi odlučiti u roku od 6 mjeseci od upisa u upisnik (ZKP, čl. 206.b), a nakon 2 mjeseca od prijave možete tražiti obavijest o poduzetim radnjama, na koju odgovara najkasnije u 30 dana (ZKP, čl. 206.a).

Što učiniti

  1. Provjerite progoni li se djelo po službenoj dužnosti, po prijedlogu ili privatnom tužbom.

    Od toga ovisi kome se obraćate i koji rok teče. Većina kaznenih djela (krađa, prijevara, teška tjelesna ozljeda, nasilje u obitelji) progoni se po službenoj dužnosti: prijava ide državnom odvjetništvu. Za neka djela Kazneni zakon propisuje progon po prijedlogu (primjerice pojedina djela protiv privatnosti i slobode, čl. 139. do 145.); prijedlog se podnosi državnom odvjetništvu u roku od 3 mjeseca, a prijava žrtve smatra se prijedlogom (ZKP, čl. 47.). Kaznena djela protiv časti i ugleda (uvreda, kleveta) progone se po privatnoj tužbi (KZ, čl. 150.), kao i laka tjelesna ozljeda iz članka 117. stavka 1. KZ-a. Za njih žrtva sama podnosi privatnu tužbu općinskom sudu.

  2. Odaberite kome predajete prijavu.

    Prijava se podnosi nadležnom državnom odvjetniku pisano, usmeno ili drugim sredstvom (ZKP, čl. 205. st. 1.). U praksi je najlakše otići u najbližu policijsku postaju ili nazvati 192; policija, sud ili nenadležni državni odvjetnik moraju prijavu primiti i odmah je dostaviti nadležnom državnom odvjetniku (čl. 205. st. 4.). Za većinu djela nadležno je općinsko državno odvjetništvo prema mjestu počinjenja, za teža županijsko, a za korupciju i organizirani kriminal USKOK. Prijavu možete poslati poštom preporučeno s povratnicom ili je predati u pisarnici. Ako prijavu podnosite usmeno, sastavlja se zapisnik, a vi ćete biti upozoreni na posljedice lažnog prijavljivanja (čl. 205. st. 2.).

  3. Sastavite prijavu tako da iz nje bude jasno koje je djelo počinjeno.

    Navedite tko ste, što se dogodilo, kada i gdje, tko je počinitelj (ako znate), tko su svjedoci i koje dokaze imate: fotografije, poruke, račune, liječničku dokumentaciju, izvode. Opišite činjenice, a ne pravne kvalifikacije; ne morate znati članak Kaznenog zakona. Ako iz prijave nije moguće zaključiti o kojem je djelu riječ, državni odvjetnik upisuje je u upisnik raznih kaznenih predmeta i poziva vas da je u roku od 15 dana ispravite i dopunite (ZKP, čl. 205. st. 7.); ako to ne učinite, o tome se obavještava viši državni odvjetnik. Ako ste pretrpjeli štetu, odmah navedite i imovinskopravni zahtjev: iznos i osnovu.

  4. Kao žrtva tražite potvrdu i pouku o pravima.

    Ako prijavu podnosi žrtva, mora dobiti pisanu potvrdu o podnesenoj prijavi s osnovnim podacima o djelu, a ako ne govori hrvatski, prijavu može podnijeti uz tumača i dobiti prevedenu potvrdu (ZKP, čl. 205. st. 3.). Prema članku 43. ZKP-a žrtva ima pravo na besplatan pristup službama za potporu, zaštitu od zastrašivanja i odmazde, pratnju osobe od povjerenja, obavijest o puštanju okrivljenika na slobodu, obavijest o odbacivanju prijave te pravo preuzeti progon. Žrtva djela nasilja počinjenog s namjerom ima pravo na novčanu naknadu iz državnog proračuna prema posebnom zakonu. Policija i državno odvjetništvo moraju vas o tim pravima poučiti već pri prvoj radnji i provjeriti jeste li ih razumjeli.

  5. Ako želite ostati anonimni, znajte što to znači.

    ZKP ne propisuje posebnu „anonimnu prijavu“, ali predviđa da državni odvjetnik postupa i kad je do njega „samo dopro glas“ da je počinjeno kazneno djelo: tada sastavlja službenu zabilješku i provodi izvide ili ih nalaže policiji (čl. 205. st. 6. i čl. 206. st. 4.). Anonimna dojava može pokrenuti istraživanje, ali vi tada nemate prava podnositelja prijave: ne dobivate obavijest o odbacivanju, ne možete tražiti obavijest o radnjama ni preuzeti progon. Ako se bojite za sigurnost, umjesto anonimnosti zatražite zaštitu: žrtva ima pravo na tajnost podataka čijim bi se otkrivanjem mogla ugroziti njezina sigurnost ili sigurnost bliskih osoba (čl. 43. st. 1. toč. 10.).

  6. Pratite rad državnog odvjetnika i koristite pritužbu.

    Nakon dva mjeseca od podnošenja prijave žrtva i oštećenik mogu zatražiti obavijest o poduzetim radnjama; državni odvjetnik odgovara najkasnije u 30 dana, osim ako bi to ugrozilo postupak (ZKP, čl. 206.a st. 1.). Ako obavijest ne dobijete ili niste zadovoljni, imate pravo pritužbe višem državnom odvjetniku (općinsko → županijsko, županijsko → Državno odvjetništvo RH). Državni odvjetnik mora o prijavi odlučiti u roku od šest mjeseci od upisa u upisnik i o tome obavijestiti podnositelja s kratkim razlozima (čl. 206.b st. 1.); nakon isteka tog roka podnositelj, oštećenik i žrtva mogu se pritužiti zbog odugovlačenja. Obavijest možete ponovno tražiti nakon šest mjeseci.

  7. Ako je prijava odbačena, razmislite o preuzimanju progona.

    Državni odvjetnik odbacuje prijavu obrazloženim rješenjem ako djelo nije kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, ako je nastupila zastara, ako nema osnovane sumnje ili ako prijava nije vjerodostojna (ZKP, čl. 206. st. 1.). Protiv tog rješenja žalba nije dopuštena (st. 2.), ali žrtvu mora u roku od 8 dana obavijestiti o odbacivanju i razlozima uz pouku iz članka 55. Žrtva tada u roku od 8 dana od primitka obavijesti može sama poduzeti progon kao oštećenik kao tužitelj (čl. 55. st. 2.); uz obavijest dobiva naputak i uvid u spis. Žrtva koja nije bila obaviještena može izjavu dati pred sudom u roku od šest mjeseci od odbacivanja prijave (čl. 55. st. 4.).

  8. Privatnu tužbu podnesite sudu u roku od tri mjeseca.

    Za uvredu, klevetu i laku tjelesnu ozljedu postupak ne pokreće državni odvjetnik nego žrtva privatnom tužbom općinskom sudu. Prema članku 61. ZKP-a tužba se mora podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kada ste saznali za djelo i počinitelja; rok je prekluzivan. Tužba sadrži osobne podatke okrivljenika, opis djela s vremenom i mjestom, dokaze i prijedlog da se okrivljenik proglasi krivim. Ako ste pogrešno podnijeli kaznenu prijavu ili prijedlog za progon, a postupak pokaže da je riječ o djelu koje se progoni privatnom tužbom, prijava se smatra pravodobnom privatnom tužbom ako je podnesena u tromjesečnom roku (čl. 61. st. 3.). Kod uvrede okrivljenik može podići protutužbu i nakon isteka roka.

Na što paziti

Pravna osnova

12
čl. 43 – Ovaj Zakon utvrđuje pravila za kazneni postupak kako bi se osiguralo da nitko nedužan ne bude osuđen, a počinitelj kaznenog djela dobije kaznu ili…
čl. 47 – Ovaj Zakon utvrđuje pravila za kazneni postupak kako bi se osiguralo da nitko nedužan ne bude osuđen, a počinitelj kaznenog djela dobije kaznu ili…
čl. 55 – Ovaj Zakon utvrđuje pravila za kazneni postupak kako bi se osiguralo da nitko nedužan ne bude osuđen, a počinitelj kaznenog djela dobije kaznu ili…
čl. 61 – Ovaj Zakon utvrđuje pravila za kazneni postupak kako bi se osiguralo da nitko nedužan ne bude osuđen, a počinitelj kaznenog djela dobije kaznu ili…
čl. 149 – Ovaj Zakon utvrđuje pravila za kazneni postupak kako bi se osiguralo da nitko nedužan ne bude osuđen, a počinitelj kaznenog djela dobije kaznu ili…
čl. 204 – Ovaj Zakon utvrđuje pravila za kazneni postupak kako bi se osiguralo da nitko nedužan ne bude osuđen, a počinitelj kaznenog djela dobije kaznu ili…
čl. 206 – Ovaj Zakon utvrđuje pravila za kazneni postupak kako bi se osiguralo da nitko nedužan ne bude osuđen, a počinitelj kaznenog djela dobije kaznu ili…
čl. 206 – Ovaj Zakon utvrđuje pravila za kazneni postupak kako bi se osiguralo da nitko nedužan ne bude osuđen, a počinitelj kaznenog djela dobije kaznu ili…
čl. 117 – Ovaj zakon propisuje kaznena djela i kaznenopravne sankcije, te određuje temeljna načela kaznenog prava i primjenu kaznenog zakonodavstva Republike…
čl. 150 – Ovaj zakon propisuje kaznena djela i kaznenopravne sankcije, te određuje temeljna načela kaznenog prava i primjenu kaznenog zakonodavstva Republike…
čl. 304 – Ovaj zakon propisuje kaznena djela i kaznenopravne sankcije, te određuje temeljna načela kaznenog prava i primjenu kaznenog zakonodavstva Republike…
čl. 81 – Ovaj zakon propisuje kaznena djela i kaznenopravne sankcije, te određuje temeljna načela kaznenog prava i primjenu kaznenog zakonodavstva Republike…

Povezane sudske odluke

2
Ocjena ustavnosti ZKP-a: ukinut je niz odredaba, a Ustavni sud je utvrdio da je nužno propisati rokove za odlučivanje o kaznenoj prijavi i kada se ne provodi istraga.
Zbog neprovođenja istrage povodom navoda podnositelja da je bio zlostavljan povrijeđen je postupovni aspekt zabrane zlostavljanja (čl. 23. Ustava, čl. 3. Konvencije); dosuđena je zadovoljština.

Česta pitanja

6
kako podnijeti kaznenu prijavu

Pisano, usmeno na zapisnik ili drugim sredstvom nadležnom državnom odvjetništvu; možete je predati i policiji ili sudu, koji je prosljeđuju (ZKP, čl. 205.). Opišite što se dogodilo, kada i gdje, tko je počinitelj i koji su dokazi i svjedoci. Kao žrtva tražite pisanu potvrdu o podnesenoj prijavi.

može li se kaznena prijava podnijeti anonimno

Anonimna dojava može potaknuti izvide jer državni odvjetnik postupa i kad je do njega samo dopro glas o djelu (ZKP, čl. 205. st. 6.). Ali bez imena ne dobivate obavijesti, ne možete se pritužiti ni preuzeti progon. Ako se bojite, prijavite se imenom i tražite zaštitu podataka kao žrtva.

koliko traje rješavanje kaznene prijave

Državni odvjetnik mora o prijavi odlučiti u roku od šest mjeseci od upisa u upisnik (ZKP, čl. 206.b). Nakon dva mjeseca možete tražiti obavijest o poduzetim radnjama, a ako je ne dobijete ili rok istekne, podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku.

kaznena prijava odbačena što sada

Žalba nije dopuštena, ali žrtva u roku od osam dana od primitka obavijesti o odbacivanju može sama preuzeti progon kao oštećenik kao tužitelj (ZKP, čl. 55.). Pritom ima pravo na uvid u spis. Ako ne uspije, snosi troškove postupka, pa odluku temeljite na dokazima.

rok za privatnu tužbu za klevetu

Tri mjeseca od dana kada ste saznali za djelo i počinitelja (ZKP, čl. 61.). Kleveta i uvreda progone se isključivo privatnom tužbom (KZ, čl. 150.), koja se podnosi općinskom sudu. Kaznena prijava državnom odvjetništvu za ta djela bit će odbačena.

kazna za lažnu prijavu

Lažno prijavljivanje kaznenog djela kažnjava se zatvorom do tri godine, a ako je lažnom prijavom pokrenut kazneni postupak protiv nevine osobe, od šest mjeseci do pet godina (KZ, čl. 304.). Lažni prijavitelj snosi i troškove postupka.

Pravni vodič – pojedinačne upute

6

Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države

Ažurirano: · Izvori: Zakon o kaznenom postupku, čl. 43. – Prava žrtve, Zakon o kaznenom postupku, čl. 47. – Prijedlog za progon u roku od tri mjeseca, Zakon o kaznenom postupku, čl. 55. – Preuzimanje progona od strane žrtve (8 dana), Zakon o kaznenom postupku, čl. 61. – Rok za privatnu tužbu, zakon.hr, EUR-Lex

Objašnjenja nastaju iz službenog teksta propisa i okvirna su; obvezujući je samo cjeloviti tekst, na koji upućuje svaka stranica. Europaius pruža pravne informacije, a ne odvjetničke usluge.