Besplatna pravna pomoć: tko je dobiva i kako
Spor s poslodavcem, razvod s djecom, uzdržavanje, ovrha na stanu ili tužba susjeda mogu stajati više nego što kućni proračun podnosi: odvjetnik, sudske pristojbe, predujam za vještaka. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (ZBPP) zato osigurava da građani slabijeg imovnog stanja ne ostanu bez zaštite. Njegova je svrha ostvarenje jednakosti pred zakonom i pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima (čl. 3. ZBPP-a).
Postoje dvije razine. Primarnu pravnu pomoć, odnosno opću pravnu informaciju, pravni savjet, sastavljanje podneska i zastupanje pred javnopravnim tijelima, pružaju upravna tijela županija i Grada Zagreba, ovlaštene udruge i pravne klinike pravnih fakulteta, a dobivate je izravnim obraćanjem. Sekundarnu pravnu pomoć, odnosno odvjetnika u sudskom postupku te oslobođenje od sudskih pristojbi i troškova postupka, odobrava upravno tijelo rješenjem na temelju vašeg zahtjeva i provjere prihoda i imovine.
Vodič objašnjava tko ima pravo na pomoć, koji su imovinski pragovi, kako se podnosi zahtjev, koliko se čeka odluka i što učiniti ako je zahtjev odbijen. Opisuje i situacije u kojima ste oslobođeni pristojbi izravno po zakonu te pravo okrivljenika na branitelja na teret proračuna u kaznenom postupku.
Ključne činjenice
Rok
Upravno tijelo mora o zahtjevu za sekundarnu pravnu pomoć odlučiti u roku od 15 dana od podnošenja urednog zahtjeva, a i brže ako bi vam inače istekao rok za radnju pred sudom (čl. 17. st. 2. i 3. ZBPP-a).
Žalba protiv rješenja izjavljuje se u roku od 15 dana od dostave, a Ministarstvo o njoj odlučuje u roku od osam dana (čl. 17. st. 4. i 6.). Rješenje o oslobođenju od sudskih pristojbi morate dostaviti sudu najkasnije u roku od šest mjeseci od podneska u kojem ste sud obavijestili o zahtjevu (čl. 21.). Povećanje prihoda ili imovine prijavljujete upravnom tijelu u roku od osam dana od saznanja (čl. 22. st. 2.).
Što učiniti
Odredite treba li vam primarna ili sekundarna pomoć.
Ako trebate objašnjenje propisa, savjet što učiniti, pomoć pri pisanju zahtjeva, žalbe ili prigovora upravnom tijelu ili zastupanje pred javnopravnim tijelom, dovoljna je primarna pravna pomoć (čl. 9. ZBPP-a). Ona se može pružiti u svakoj pravnoj stvari ako sami nemate dovoljno znanja, ako pomoć nije osigurana posebnim propisom, ako zahtjev nije očito neosnovan i ako bi plaćanje stručne pomoći ugrozilo vaše uzdržavanje (čl. 10.).
Ako vam treba odvjetnik za sudski postupak ili ne možete platiti sudske pristojbe, predujam za vještaka, svjedoka ili tumača, tražite sekundarnu pravnu pomoć (čl. 12.). Pravo imaju hrvatski državljani, stranci na stalnom boravku, stranci na privremenom boravku uz uzajamnost te druge skupine iz čl. 5. ZBPP-a.
Za primarnu pomoć javite se izravno pružatelju.
Primarnu pomoć pružaju upravna tijela županija i Grada Zagreba, ovlaštene udruge upisane u Registar pružatelja primarne pravne pomoći i pravne klinike pravnih fakulteta (čl. 6. st. 1. ZBPP-a). Postupak se pokreće izravnim obraćanjem pružatelju, bez rješenja i bez obrasca (čl. 11.). Popis ovlaštenih udruga s područjima rada objavljuje ministarstvo nadležno za pravosuđe.
Na prvi sastanak ponesite rješenje, ugovor, dopis ili tužbu o kojoj je riječ i zapišite rokove. Službenik upravnog tijela smije dati opću informaciju, savjet i sastaviti podnesak (čl. 6. st. 2.), ali ne u stvari u kojoj je sam odlučivao o vašem zahtjevu za sekundarnu pomoć (čl. 7. st. 4.). Udruge mogu odbiti predmete izvan opsega svog odobrenog projekta (čl. 7. st. 3.), pa pitajte više njih.
Provjerite pripada li vaš postupak sekundarnoj pomoći.
Odvjetnik na teret proračuna može se odobriti u složenijim postupcima: u vezi sa stvarnim pravima (osim zemljišnoknjižnih), iz radnih i obiteljskih odnosa, u ovrsi i osiguranju tražbine iz takvih postupaka te u mirnom rješenju spora (čl. 13. st. 2. ZBPP-a). Sporazumni razvod bez maloljetne djece nije obuhvaćen. Iznimno se pomoć može odobriti i u svim ostalim upravnim i građanskim sudskim postupcima kad to opravdavaju konkretne životne okolnosti (t. f).
Uz to morate biti nesposobni sami se zastupati, ne smije se raditi o obijesnom parničenju i ne smije vam u zadnjih šest mjeseci biti odbijen zahtjev zbog namjerno netočnih podataka (čl. 13. st. 1.). Oslobođenje od sudskih pristojbi može se odobriti u svim sudskim postupcima (st. 4.).
Izračunajte prihode i imovinu kućanstva.
Sekundarna pomoć odobrava se ako ukupni mjesečni prihodi kućanstva po članu ne prelaze proračunsku osnovicu i ako imovina kućanstva ne prelazi 60 proračunskih osnovica (čl. 14. st. 1. ZBPP-a). Proračunska osnovica utvrđuje se zakonom o izvršavanju državnog proračuna; posljednjih godina iznosila je 436,11 eura, pa provjerite iznos za tekuću godinu. Prihodi se računaju kao prosjek dvanaest mjeseci prije mjeseca podnošenja zahtjeva (čl. 14. st. 4. i 5.).
U imovinu se ne ubraja dio stana ili kuće u kojoj živite, a koji je nužan za osnovne stambene potrebe, ni prihodi člana kućanstva koji vam je protivnik u sporu ili počinitelj nasilja u obitelji (čl. 15. st. 2.). Bez provjere imovnog stanja pomoć dobivaju dijete u postupku za uzdržavanje, žrtva kaznenog djela nasilja u postupku za naknadu štete i korisnik zajamčene minimalne naknade (čl. 15. st. 1.).
Podnesite zahtjev upravnom tijelu na propisanom obrascu.
Zahtjev za sekundarnu pomoć podnosi se upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, prema vašem prebivalištu ili boravištu; ako nemate prebivalište u Hrvatskoj, nadležno je tijelo prema sjedištu suda pred kojim pokrećete postupak (čl. 16. st. 4. ZBPP-a). Obrazac je propisan pravilnikom ministra; dobit ćete ga u upravnom tijelu ili na mrežnim stranicama ministarstva.
Obrazac sadrži suglasnost vas i svih članova kućanstva za uvid u podatke o prihodima i imovini te izjavu da su podaci točni i potpuni (čl. 16. st. 2.). Upravno tijelo može samo pribaviti podatke banaka, registara i Porezne uprave (čl. 18.). Opišite postupak i priložite tužbu, poziv suda ili rješenje. Na zahtjev i rješenje ne plaćaju se upravne pristojbe (čl. 16. st. 5.).
Obavijestite sud da je zahtjev podnesen.
Oslobođenje od sudskih pristojbi djeluje od dana podnošenja zahtjeva upravnom tijelu i vrijedi za sve podneske i radnje za koje je obveza plaćanja nastala toga dana ili kasnije (čl. 19. st. 8. ZBPP-a). Zato je važno zahtjev podnijeti prije tužbe ili žalbe.
U podnesku sudu morate navesti da ste podnijeli zahtjev za oslobođenje, a rješenje dostaviti najkasnije u roku od šest mjeseci (čl. 21. st. 1.). Ako to ne učinite, sud će naplatiti neplaćenu pristojbu prema Zakonu o sudskim pristojbama (čl. 21. st. 2.). Oslobođenje od troškova postupka obuhvaća predujam za svjedoke, tumače, vještake, uviđaj i sudske oglase (čl. 4. t. 4.). Ako vam sud odredi rok za predujam vještačenja, priložite dokaz o podnesenom zahtjevu i zatražite produljenje roka.
Preuzmite rješenje i javite se odvjetniku.
Upravno tijelo odlučuje rješenjem u roku od 15 dana (čl. 17. ZBPP-a). Rješenje određuje oblike pomoći za postupak određene vrste i stupnja te odvjetnika, kojeg tijelo bira redom s popisa Hrvatske odvjetničke komore; drugog odvjetnika određuje samo uz njegovu suglasnost priloženu uz zahtjev (čl. 20. st. 1., 3. i 4.). Rješenje sami dostavljate odvjetniku (čl. 20. st. 2.).
Pomoć se odobrava u punom opsegu ako ste korisnik zajamčene minimalne naknade ili ako prihodi kućanstva po članu iznose do 50 % proračunske osnovice. Za svakih daljnjih 10 % prihoda opseg se smanjuje za 10 %, ali ne ispod 50 % (čl. 19. st. 3. i 4.); razliku nagrade odvjetniku plaćate sami prema Tarifi odvjetnika (čl. 19. st. 5.).
Ako je zahtjev odbijen, izjavite žalbu, a zatim tužbu.
Protiv rješenja upravnog tijela žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dostave (čl. 17. st. 4. ZBPP-a), a o njoj odlučuje ministarstvo nadležno za pravosuđe u roku od osam dana od primitka uredne žalbe (st. 6.). Žalba protiv dijela rješenja kojim pomoć nije odobrena u punom opsegu ne sprječava korištenje odobrenog dijela (st. 5.).
Protiv rješenja ministarstva može se pokrenuti upravni spor (st. 7.), tužbom upravnom sudu u roku od 30 dana od dostave (čl. 40. st. 1. Zakona o upravnim sporovima). Za žalbu i rješenja u postupcima odobrenja pravne pomoći ne plaća se upravna pristojba (čl. 9. st. 2. t. 3. Zakona o upravnim pristojbama). Ako vam se imovno stanje kasnije promijeni, možete podnijeti novi zahtjev.
Na što paziti
- Netočni podaci o imovini. Upravno tijelo provjerava račune, nekretnine i vozila svih članova kućanstva. Zahtjev odbijen zbog namjerno netočnih podataka blokira novi zahtjev šest mjeseci (čl. 13. st. 1. t. e) ZBPP-a), a isplaćene troškove morate vratiti sa zateznim kamatama (čl. 25.).
- Kasno podnesen zahtjev. Oslobođenje od pristojbi vrijedi tek od dana podnošenja zahtjeva (čl. 19. st. 8.), pa pristojba za već podnesenu tužbu ostaje dužna. Zahtjev podnesite prije prve radnje na sudu i u podnesku navedite da je zahtjev u tijeku.
- Rješenje nije dostavljeno sudu. Ako sud ne obavijestite o zahtjevu ili mu rješenje ne dostavite u šest mjeseci, sud pokreće naplatu neplaćene sudske pristojbe (čl. 21. st. 2. ZBPP-a), iako ste možda uredno oslobođeni.
- Neprijavljeno povećanje imovine. Nasljedstvo, nova plaća ili prodaja nekretnine tijekom postupka moraju se prijaviti u roku od osam dana (čl. 22. st. 2.). Upravno tijelo tada ukida ili smanjuje pomoć, a prešućivanje vodi povratu troškova.
- Dosuđeni troškovi i dobitak u sporu. Ako izgubite spor, ne vraćate troškove pravne pomoći (čl. 23. st. 3.), ali zakon ne predviđa da država umjesto vas plati troškove koje sud dosudi protivnoj stranci. Ako uspijete i dobijete naknadu troškova ili vam se presudom bitno poveća imovina, troškove pomoći vraćate u proračun u roku od 15 dana (čl. 24.).
- Pomoć nije automatska. Ustavni sud je potvrdio da sud i upravno tijelo smiju provjeriti stvarnu potrebu i odbiti pomoć kad uvjeti nisu ispunjeni. Neodazivanje na poziv ili prekid kontakta s odvjetnikom može dovesti do odbijanja ili ukidanja pomoći.
Pravna osnova
Povezane sudske odluke
Česta pitanja
Tko ima pravo na besplatnu pravnu pomoć?
Hrvatski državljani, stranci na stalnom boravku, stranci na privremenom boravku uz uzajamnost, djeca bez pratnje, tražitelji azila i druge skupine iz čl. 5. ZBPP-a. Za primarnu pomoć dovoljno je da sami ne znate ostvariti pravo i da bi plaćanje stručne pomoći ugrozilo vaše uzdržavanje. Za sekundarnu pomoć prihodi i imovina kućanstva moraju biti ispod zakonskih pragova.
Koji je imovinski cenzus za besplatnu pravnu pomoć?
Ukupni mjesečni prihodi kućanstva po članu ne smiju prelaziti proračunsku osnovicu, a ukupna imovina kućanstva 60 proračunskih osnovica (čl. 14. ZBPP-a). Osnovica se određuje zakonom o izvršavanju državnog proračuna; posljednjih godina iznosila je 436,11 eura, pa iznos za tekuću godinu provjerite u upravnom tijelu. Stan u kojem živite u nužnom dijelu ne ulazi u imovinu.
Gdje se predaje zahtjev za besplatnu pravnu pomoć?
Zahtjev za sekundarnu pomoć predaje se upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, nadležnom prema vašem prebivalištu ili boravištu (čl. 16. ZBPP-a). Za primarnu pomoć nije potreban zahtjev: izravno se obraćate upravnom tijelu, ovlaštenoj udruzi ili pravnoj klinici. Na zahtjev i rješenje ne plaća se upravna pristojba.
Koliko traje odobravanje besplatne pravne pomoći?
Upravno tijelo mora odlučiti u roku od 15 dana od podnošenja urednog zahtjeva, a ako vam ističe rok za radnju pred sudom, i brže (čl. 17. ZBPP-a). Ako zahtjev nije uredan, tijelo će vas pozvati na dopunu i rok teče tek od urednog zahtjeva. Zato odmah priložite sve isprave i suglasnosti članova kućanstva.
Mogu li sam izabrati odvjetnika?
U pravilu ne: upravno tijelo određuje odvjetnika redom s popisa Hrvatske odvjetničke komore za vašu županiju (čl. 20. st. 3. ZBPP-a). Drugog odvjetnika može odrediti ako uz zahtjev priložite njegovu prethodnu pisanu suglasnost (st. 4.). Odvjetnik smije odbiti predmet samo iz zakonom propisanih razloga, npr. sukoba interesa.
Pokriva li besplatna pravna pomoć sudske pristojbe?
Da, sekundarna pravna pomoć obuhvaća i oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i troškova postupka (čl. 12. st. 2. ZBPP-a). Neke osobe oslobođene su pristojbi izravno po Zakonu o sudskim pristojbama (čl. 11.), npr. radnici u radnim sporovima, djeca u postupcima uzdržavanja i korisnici zajamčene minimalne naknade, pa za to ne trebaju rješenje.
Moram li vratiti troškove ako izgubim spor?
Ne. Ako korisnik izgubi spor, nije dužan vratiti plaćene troškove pravne pomoći (čl. 23. st. 3. ZBPP-a). Troškove vraćate ako vam sud dosudi naknadu troškova ili vam se ishodom postupka imovina poveća toliko da više ne biste ispunjavali uvjete (čl. 24.). Troškove koje sud dosudi protivnoj stranci pomoć ne pokriva.
Što ako mi odbiju zahtjev za pravnu pomoć?
Protiv rješenja upravnog tijela možete izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dostave; o njoj odlučuje ministarstvo nadležno za pravosuđe u roku od osam dana (čl. 17. ZBPP-a). Protiv rješenja ministarstva podnosi se tužba upravnom sudu u roku od 30 dana. Ako se vaše prilike promijene, možete podnijeti i novi zahtjev.
Imam li pravo na besplatnog odvjetnika u kaznenom postupku?
Kazneni postupak ne uređuje ZBPP nego Zakon o kaznenom postupku. Kad obrana nije obvezna, okrivljenik može tražiti branitelja na teret proračunskih sredstava ako učini vjerojatnim da ne može platiti obranu bez ugrožavanja uzdržavanja, a složenost ili težina predmeta to opravdava (čl. 72. ZKP-a). Zahtjev s dokazima o imovini podnosi se državnom odvjetniku, a nakon optužnice sudu.
Mogu li dobiti pravnu pomoć ako živim u drugoj državi EU?
Da, ZBPP uređuje pravnu pomoć u prekograničnim sporovima u građanskim i trgovačkim stvarima, kad podnositelj ima prebivalište ili boravište u drugoj državi članici EU, osim Danske (čl. 26. ZBPP-a). Ne primjenjuje se u poreznim, carinskim i drugim upravnim postupcima. Za hrvatske državljane bez prebivališta u Hrvatskoj nadležno je upravno tijelo prema sjedištu suda.
Pravni vodič – pojedinačne upute
Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države