Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius

Odricanje od nasljedstva: rok, postupak i posljedice

Nasljedstvo u Hrvatskoj prelazi na nasljednika po sili zakona u času ostaviteljeve smrti, bez ikakve izjave. Tko ne želi biti nasljednik, mora se nasljedstva izričito odreći, i to u obliku i roku koje propisuje Zakon o nasljeđivanju. Najčešći razlog su dugovi pokojnika, ali i želja da imovina ostane bračnom drugu ili jednom djetetu, da se izbjegne suvlasništvo nad zapuštenom kućom ili da se ne ulazi u sukob među sunasljednicima.

Ovaj vodič namijenjen je djeci, bračnim drugovima, roditeljima, braći i sestrama te oporučnim nasljednicima koji razmišljaju o odricanju. Objašnjava kome i do kada se daje izjava, kako izgleda izjava kod javnog bilježnika ili na zapisnik ostavinskom sudu, zašto odricanje „u korist brata“ pravno nije odricanje nego ustup nasljednog dijela, kako odricanje djeluje na vašu djecu, tko nasljeđuje umjesto vas i što se događa s dugovima kada se nasljedstva odrekne cijeli nasljedni red. Posebno se obrađuju izjava u ime maloljetnog djeteta, ugovor o odricanju od budućeg nasljedstva s roditeljem te mogućnost da vjerovnici nasljednika pobijaju odricanje.

Sam tijek ostavinskog postupka opisan je u zasebnom vodiču o ostavinskom postupku. Ovdje je težište na odluci o odricanju i njezinim posljedicama, jer je izjava neopoziva i naknadno se može napasti samo zbog mana volje.

Nasljedno pravo

Ključne činjenice

Rok
Izjavu o odricanju od nasljedstva možete dati najkasnije do donošenja prvostupanjskog rješenja o nasljeđivanju (članak 130. stavak 1. i članak 217. stavak 3. Zakona o nasljeđivanju).
Pravno područje
Nasljedno pravo
Koraci
Sudska praksa
3
Ažurirano
16.11.2026

Rok

Izjavu o odricanju od nasljedstva možete dati najkasnije do donošenja prvostupanjskog rješenja o nasljeđivanju (članak 130. stavak 1. i članak 217. stavak 3. Zakona o nasljeđivanju).

Nakon toga, kao i nakon što ste izjavili da prihvaćate nasljedstvo ili ste nasljedstvom raspolagali, odricanje više nije moguće (članci 132. i 220.). Izjava je neopoziva; poništaj zbog zablude, prijetnje ili prijevare traži se tužbom u roku od jedne godine od saznanja za razlog, a najkasnije u roku od tri godine od davanja izjave (članak 135. Zakona o nasljeđivanju i članak 335. Zakona o obveznim odnosima). Protiv rješenja javnog bilježnika prigovor se podnosi u roku od osam dana (članak 185.).

Što učiniti

  1. Prije odluke procijenite ostavinu i dugove. Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine, a više nasljednika odgovara solidarno, svaki do vrijednosti svog dijela (članak 139. Zakona o nasljeđivanju). Odricanje zato ima smisla tek kada su dugovi veći od imovine ili kada imovinu iz drugih razloga ne želite. Zatražite izvatke iz zemljišnih knjiga, podatke banke o stanju računa i kreditima, provjerite postoje li ovrhe protiv pokojnika i neplaćeni porezi. Vjerovnici ostavitelja mogu u roku od tri mjeseca od otvaranja nasljedstva tražiti da se ostavina odvoji od imovine nasljednika (članak 140.), što vam daje dodatni signal o visini dugova. Popis imovine možete predložiti i javnom bilježniku koji vodi postupak.
  2. Ne raspolažite ostavinom dok ne odlučite. Nasljednik koji je raspolagao nasljedstvom ili nekim njegovim dijelom više se ne može odreći (članak 132. stavak 1.). Prodaja pokojnikova automobila, podizanje ušteđevine za vlastite potrebe ili darivanje njegovih stvari mogu se smatrati raspolaganjem. Dopuštene su mjere koje služe samo očuvanju ostavine i mjere tekuće uprave, primjerice plaćanje režija da se kuća ne ošteti, zaključavanje stana ili plaćanje troškova pokopa (stavak 2.). Ako vas žurni troškovi tjeraju na raspolaganje, zatražite od suda ili javnog bilježnika postavljanje privremenog skrbnika ostavine (članak 128.). Isto vrijedi i za izjavu o prihvatu: tko je jednom valjano izjavio da prihvaća nasljedstvo, ne može ga se više odreći (članak 220. stavak 3.).
  3. Izaberite oblik izjave. Nasljednik se može odreći javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda (članak 130. stavak 1.). U praksi postoje tri puta: usmena izjava na ročištu za ostavinsku raspravu kod javnog bilježnika kao povjerenika suda, usmena izjava pred ostavinskim ili bilo kojim drugim općinskim sudom, ili pisana izjava s potpisom ovjerenim kod javnog bilježnika koju predajete ostavinskom sudu, odnosno javnom bilježniku koji vodi predmet (članak 220. stavak 8.). Potpis na izjavi i na punomoći za davanje izjave mora biti javno ovjerovljen (članak 220. stavak 6.). Ako živite u inozemstvu, potpis u pravilu ovjeravate u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske ili kod stranog javnog bilježnika uz apostille. Za ovjeru potpisa plaća se javnobilježnička pristojba i nagrada prema važećoj tarifi.
  4. Odlučite odričete li se samo u svoje ime. Odricanje vrijedi i za vaše potomke, osim ako izričito izjavite da se odričete samo u svoje ime (članak 130. stavak 2.). Sud vas je dužan na to upozoriti (članak 220. stavak 9.). Razlika je odlučna: ako se odreknete samo u svoje ime, vaš se dio nasljeđuje kao da ste umrli prije ostavitelja (članak 137.), pa nasljedstvo, ali i dugove do vrijednosti nasljedstva, preuzimaju vaša djeca. Kod prezadužene ostavine zato se u pravilu izjavljuje odricanje i u ime potomaka. Ako su potomci maloljetni, za takvo odricanje nije potrebno odobrenje tijela nadležnog za skrbništvo (članak 130. stavak 3.). Kod oporučnog nasljednika dio onoga koji se odrekao pripada zakonskim nasljednicima, osim ako iz oporuke proizlazi drukčija namjera (članak 136.).
  5. Odricanje u korist određene osobe je ustup. Izjava „odričem se u korist sestre“ ne smatra se odricanjem od nasljedstva, nego izjavom o ustupu nasljednog dijela (članak 133. stavak 3.). Pravno ste time nasljedstvo prihvatili i svoj dio prenijeli sunasljedniku, pa se ne možete pozivati na pravilo da onaj tko se odrekao ne odgovara za dugove (članak 139. stavak 2.). Ustup je ipak koristan kada želite točno odrediti tko dobiva vaš dio, jer kod čistog odricanja vaš dio raspoređuje zakon. Porez na promet nekretnina ne plaća se ni na odricanje ni na ustup sunasljedniku dan tijekom ostavinske rasprave (članak 7. stavak 1. Zakona o porezu na promet nekretnina). Prijenos nasljednog dijela izvan rasprave, a prije diobe, moguć je samo na sunasljednika i u obliku iz članka 145.: pisani ugovor koji je ovjerio sudac, javnobilježnički akt ili solemnizirana isprava.
  6. Izjava u ime maloljetnog djeteta. Kada je nasljednik samo dijete, na primjer jer je roditelj preminuo prije djeda, izjavu u njegovo ime daje roditelj kao zakonski zastupnik. Odricanje je raspolaganje nasljedstvom, pa je za valjanost potrebna pisana suglasnost drugog roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb i odobrenje suda u izvanparničnom postupku (članak 101. Obiteljskog zakona). Prijedlog za odobrenje podnosi se općinskom sudu, uz dokaze da je ostavina prezadužena ili da odricanje inače odgovara dobrobiti djeteta. Ako se drugi roditelj ne slaže, sud odlučuje koji će roditelj zastupati dijete (članak 101. stavak 5.). Javnog bilježnika koji vodi ostavinski postupak odmah obavijestite da ste pokrenuli postupak za odobrenje i dostavite mu dokaz, kako rješenje o nasljeđivanju ne bi bilo doneseno prije nego što izjava u ime djeteta postane valjana.
  7. Provjerite tko nasljeđuje umjesto vas. Za nasljednika koji se odrekao u svoje ime smatra se da nikad nije bio nasljednik (članak 130. stavak 4.). Ako se odreknu svi nasljednici najbližeg nasljednog reda, na nasljedstvo se pozivaju nasljednici sljedećeg reda; bračni drug pritom ostaje u prvom redu ako se odreknu ostali nasljednici prvog reda (članak 130. stavak 5.). Odricanje djece zbog dugova tako prebacuje poziv na roditelje, braću i sestre pokojnika ili njihove potomke, koji o tome često ne znaju. Upozorite ih na vrijeme, jer i oni moraju dati izjavu do donošenja prvostupanjskog rješenja. Kada se odreknu svi, ostavina je ošasna i prelazi na općinu ili grad, a vjerovnici se mogu namiriti samo iz stvari i prava koja čine ostavinu (članak 139. stavak 6.).
  8. Pratite rješenje i rokove nakon izjave. Javni bilježnik u rješenju o nasljeđivanju utvrđuje tko je nasljednik; provjerite da se ne navodite kao nasljednik i da je točno navedeno odnosi li se odricanje i na potomke. Protiv rješenja javnog bilježnika podnosi se prigovor u roku od osam dana od dostave (članak 185.); javni bilježnik ga sa spisom dostavlja općinskom sudu, gdje o njemu odlučuje sudac pojedinac (članak 186.). Odricanje se ne odnosi na naknadno pronađenu imovinu (članak 133. stavak 2.), pa se za imovinu otkrivenu nakon pravomoćnosti, primjerice zaboravljenu štednju ili zemljište, ponovno provodi rasprava, a ne raspoređuje se automatski prema starom rješenju (članak 234. stavak 1.). Tada se ponovno odlučujete hoćete li biti nasljednik. Ako je pokojnik prije smrti nekome od vas darovao imovinu, onaj tko se odrekao zadržava dar samo u mjeri u kojoj ne vrijeđa nužni dio drugih (članak 93.).

Na što paziti

Pravna osnova

11
čl. 130 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 132 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 133 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 134 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 135 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 139 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 220 – Ovaj zakon uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
čl. 101 – Ovaj zakon uređuje obiteljske odnose, uključujući brak, izvanbračnu zajednicu, odnose roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo i uzdržavanje.
čl. 7 – Ovaj zakon regulira oporezivanje prometa nekretnina u Republici Hrvatskoj. Propisuje tko je obveznik plaćanja poreza, kako se utvrđuje porezna…

Povezane sudske odluke

3
Nasljednik koji se u ostavinskom postupku odrekao nasljednog dijela iza majke tražio je poništaj izjave zbog zablude; sudovi zabludu nisu utvrdili, a tužba je podnesena i nakon isteka objektivnog trogodišnjeg roka, pa je ustavna tužba odbijena.
Nakon što su se dio nasljednika odrekli nasljedstva, a drugi ustupili svoje nasljedne dijelove, ostavinski sud je pogrešno utvrdio nasljedne dijelove preostalih nasljednika; rješenje je ukinuto zbog povrede ustavnog prava nasljeđivanja.
Javna bilježnica nije odlučila o vjerovnikovu zahtjevu za odvajanje ostavine i donijela je rješenje kojim je stan pripao sinu kojemu je brat ustupio nasljedni dio; Ustavni sud ukinuo je presude kojima je odbijen vjerovnikov zahtjev za naknadu štete.

Česta pitanja

10
Kako se odreći nasljedstva kod javnog bilježnika?

Najjednostavnije je doći na ročište za ostavinsku raspravu i izjavu dati usmeno na zapisnik kod javnog bilježnika koji vodi postupak kao povjerenik suda. Ako ne možete doći, kod bilo kojeg javnog bilježnika ovjerite potpis na pisanoj izjavi o odricanju i dostavite je javnom bilježniku koji vodi predmet. Navedite odričete li se samo u svoje ime ili i u ime potomaka.

Do kada se mogu odreći nasljedstva?

Najkasnije do donošenja prvostupanjskog rješenja o nasljeđivanju (članak 130. Zakona o nasljeđivanju). Ako na ročište ne dođete i izjavu ne date, smatra se da želite biti nasljednik. Nakon što je rješenje doneseno, odricanje više nije moguće, osim za imovinu koja se pronađe naknadno.

Koliko košta odricanje od nasljedstva?

Za izjavu danu usmeno na zapisnik na ročištu ne trebate posebnu ispravu ni ovjeru potpisa; o troškovima ostavinskog postupka i nagradi javnog bilježnika odlučuje se u samom postupku, pa pitajte javnog bilježnika hoćete li i vi snositi dio troškova. Ako izjavu dajete pisano, plaćate javnobilježničku pristojbu i nagradu za ovjeru potpisa prema važećoj tarifi; iznos ovisi o broju potpisa i isprava.

Mogu li se odreći nasljedstva u korist brata?

Možete, ali to pravno nije odricanje, nego ustup nasljednog dijela (članak 133. stavak 3.). Time ste nasljedstvo prihvatili i svoj dio prenijeli bratu. Ustup sunasljedniku tijekom ostavinske rasprave ne oporezuje se porezom na promet nekretnina, ali ako ostavina ima dugove, ustupitelj se ne može pozvati na zaštitu koju ima onaj tko se odrekao.

Odnosi li se odricanje od nasljedstva i na moju djecu?

Da, ako izričito ne izjavite da se odričete samo u svoje ime (članak 130. stavak 2.). Za maloljetne potomke u tom slučaju nije potrebno odobrenje tijela nadležnog za poslove skrbništva (članak 130. stavak 3.). Ako se odreknete samo u svoje ime, vaša djeca nasljeđuju umjesto vas, kao da ste umrli prije ostavitelja.

Može li se povući izjava o odricanju od nasljedstva?

Ne. Izjava o odricanju i izjava o prihvatu nasljedstva neopozive su (članak 135.). Moguće ih je pobijati tužbom samo zbog mana volje, primjerice bitne zablude, prijetnje ili prijevare, u roku od jedne godine od saznanja za razlog, a najkasnije tri godine od davanja izjave.

Tko plaća dugove ako se svi odreknu nasljedstva?

Nitko od onih koji su se valjano odrekli, jer nasljednik koji se odrekao ne odgovara za ostaviteljeve dugove (članak 139. stavak 2.). Ostavina tada prelazi na općinu ili grad kao ošasna, a vjerovnici se mogu namiriti samo iz stvari i prava koja su sastavni dio ostavine. Prije toga se na nasljedstvo pozivaju svi daljnji nasljedni redovi.

Mogu li se odreći nasljedstva ako sam već podigao novac s računa pokojnika?

Ako ste novac potrošili za sebe, to se smatra raspolaganjem nasljedstvom i više se ne možete odreći (članak 132.). Ako ste njime platili pogreb, režije ili nužne popravke radi očuvanja imovine, to je mjera očuvanja ili tekuće uprave i ne lišava vas prava na odricanje. Sačuvajte račune kao dokaz.

Mogu li se odreći nasljedstva roditelja dok je još živ?

Jednostrana izjava nema učinka (članak 134. stavak 1.). Punoljetni potomak može se ugovorom s roditeljem odreći budućeg nasljedstva, a isto može i bračni drug prema bračnom drugu. Ugovor mora biti pisan i ovjeren od suca, sastavljen kao javnobilježnički akt ili solemniziran kod javnog bilježnika, a vrijedi i za potomke onoga koji se odrekao, ako nije drukčije ugovoreno.

Mogu li se odreći samo dugova, a zadržati kuću?

Ne. Odricanje ne može biti djelomično ni pod uvjetom (članak 133. stavak 1.). Ako prihvatite nasljedstvo, za dugove odgovarate samo do vrijednosti naslijeđene imovine, i to samo ako se na to izričito pozovete prigovorom u sudskom postupku (članak 139. stavak 3.). Kada je kuća vrednija od dugova, prihvat je u pravilu povoljniji od odricanja.

Pravni vodič – pojedinačne upute

6

Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države

Ažurirano: · Izvori: Zakon o nasljeđivanju, čl. 130. – Odricanje od nasljedstva, Zakon o nasljeđivanju, čl. 132. – Tko se ne može odreći nasljedstva, Zakon o nasljeđivanju, čl. 133. – Sadržaj izjave o odricanju i ustup nasljednog dijela, Zakon o nasljeđivanju, čl. 134. – Odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno, zakon.hr, EUR-Lex

Objašnjenja nastaju iz službenog teksta propisa i okvirna su; obvezujući je samo cjeloviti tekst, na koji upućuje svaka stranica. Europaius pruža pravne informacije, a ne odvjetničke usluge.