Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius

Godišnji odmor: koliko dana, prijenos i naknada

Svaki radnik u Hrvatskoj ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu (Zakon o radu, čl. 76.). Zakonski minimum su četiri tjedna, a maloljetnik i radnik na poslovima na kojima se ni uz mjere zaštite na radu ne može otkloniti štetan utjecaj imaju najmanje pet tjedana (čl. 77. st. 1.). Kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu mogu odrediti više dana, nikad manje.

Ovaj vodič je za radnike koji žele znati koliko im dana pripada, kako se računa razmjerni dio u prvoj ili posljednjoj godini rada, što znači raspored korištenja i pisana obavijest o godišnjem odmoru (koju mnogi poslodavci i dalje zovu „rješenje o godišnjem odmoru“), do kada se stari dani mogu iskoristiti i kako naplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor kad ugovor o radu prestane. Korisno je i poslodavcima koji žele izbjeći prekršaj i parnicu.

Rezultat koji trebate postići je jednostavan: ili odmor stvarno iskoristite uz punu naknadu plaće, ili vam ga poslodavac pri prestanku radnog odnosa isplati u novcu. Odricanje od godišnjeg odmora i dogovor da se odmor „isplati“ dok radni odnos traje ništetni su (čl. 80.), pa takav dogovor ne vrijedi ni kad ga radnik potpiše.

Radno pravo

Ključne činjenice

Rok
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz prethodne godine u pravilu se mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja tekuće godine (ZR, čl. 84.); poslodavac mora do 30. lipnja utvrditi raspored korištenja (čl. 85. st. 1.) i radnika…
Pravno područje
Radno pravo
Koraci
Sudska praksa
3
Ažurirano
03.11.2026

Rok

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz prethodne godine u pravilu se mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja tekuće godine (ZR, čl. 84.); poslodavac mora do 30. lipnja utvrditi raspored korištenja (čl. 85. st. 1.) i radnika najmanje 15 dana unaprijed obavijestiti o trajanju i razdoblju odmora (čl. 85. st. 4.).

Za jedan dan odmora po vlastitom izboru radnik obavještava poslodavca najmanje tri dana prije (čl. 85. st. 5.). Za nenovčani zahtjev (npr. osporavanje rasporeda) vrijedi rok od 15 dana za zahtjev poslodavcu i daljnjih 15 dana za tužbu (čl. 133.); naknada za neiskorišteni godišnji odmor je novčano potraživanje koje zastarijeva za pet godina (čl. 139.).

Što učiniti

  1. Izračunajte koliko vam dana pripada. Polazište su četiri tjedna (pet za maloljetnike i radnike na štetnim poslovima) prema čl. 77. ZR-a, uvećano za dane iz kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu (najčešće po osnovi staža, uvjeta rada, djece ili invaliditeta). Godišnji odmor računa se u radnim danima prema vašem tjednom rasporedu (čl. 79. st. 1.): tko radi pet dana tjedno ima najmanje 20 radnih dana, a tko radi šest dana najmanje 24.

    U trajanje odmora ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom, bolovanje koje je utvrdio ovlašteni liječnik ni dani plaćenog dopusta (čl. 79. st. 2.). Ako se tijekom odmora razbolite, dani bolovanja ne troše godišnji odmor, pa javite poslodavcu i dostavite potvrdu liječnika.

  2. Provjerite imate li puni ili razmjerni dio odmora. Radnik koji se prvi put zaposli ili ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana stječe puno pravo nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod tog poslodavca (čl. 77. st. 3.). Do tada, odnosno ako u kalendarskoj godini ne odradi šest mjeseci, ima pravo na razmjerni dio: jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa (čl. 78. st. 1.).

    Polovica dana i više zaokružuje se na cijeli dan, a polovica mjeseca i više na cijeli mjesec (čl. 79. st. 4.). Primjer: 24 dana godišnje i sedam mjeseci rada daju 24 / 12 × 7 = 14 dana. Radnik kojem radni odnos prestaje u tijeku godine za tu godinu ostvaruje razmjerni dio (čl. 78. st. 2.), a ako je već iskoristio više, poslodavac ne smije tražiti povrat naknade (čl. 78. st. 3.).

  3. Podnesite zahtjev za godišnji odmor u pisanom obliku. Zakon ne propisuje obvezni obrazac, pa je „zahtjev za godišnji odmor“ najčešće interni obrazac poslodavca ili e-mail. Neka sadrži ime i prezime, radno mjesto, godinu za koju se odmor koristi, broj radnih dana te datum početka i završetka, uz napomenu koliko dana ostaje.

    Sačuvajte primjerak ili e-mail s vremenom slanja: ako kasnije nastane spor o tome tko je onemogućio korištenje odmora, pisani trag je glavni dokaz. Raspored korištenja odmora utvrđuje poslodavac najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, vodeći računa o potrebama organizacije rada i mogućnostima odmora raspoloživim radnicima (čl. 85. st. 1. i 3.). Ako ste u nepunom radnom vremenu kod dvaju ili više poslodavaca koji se ne mogu dogovoriti, dužni su vam omogućiti odmor prema vašem zahtjevu (čl. 85. st. 2.).

  4. Tražite pisanu obavijest o odmoru najmanje 15 dana unaprijed. Zakon o radu ne traži više „rješenje“, nego obavijest poslodavca o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju korištenja, koju radnik mora dobiti najmanje 15 dana prije početka odmora (čl. 85. st. 4.). U praksi se taj dokument i dalje zove „rješenje o godišnjem odmoru“; važno je da je pisan i da iz njega vidite broj dana za tekuću godinu.

    Ako obavijesti nema, a poslodavac vas šalje na odmor dan ili dva unaprijed, imate pravo upozoriti ga na čl. 85. Jedan dan odmora možete koristiti kad želite, uz obavijest poslodavcu najmanje tri dana prije, osim ako to onemogućuju posebno opravdani razlozi na strani poslodavca (čl. 85. st. 5.).

  5. Iskoristite najmanje dva tjedna u komadu. Ako odmor koristite u dijelovima, tijekom godine za koju ostvarujete pravo morate iskoristiti najmanje dva tjedna neprekidno, osim ako se s poslodavcem drukčije dogovorite i pod uvjetom da vam pripada više od dva tjedna (čl. 83.). Taj neprekidni dio ne može se prenijeti u sljedeću godinu ako vam je korištenje bilo omogućeno (čl. 84. st. 3.).

    Za vrijeme odmora pripada vam naknada plaće najmanje u visini prosječne mjesečne plaće iz prethodna tri mjeseca, uključujući sva primanja u novcu i naravi koja su naknada za rad (čl. 81.). Ako primate redovite dodatke za prekovremeni ili noćni rad, oni ulaze u prosjek; provjerite obračun plaće za mjesec u kojem ste bili na odmoru.

  6. Prenesite ostatak najkasnije do 30. lipnja. Neiskorišteni dio odmora iznad neprekidnog dijela iz čl. 83. može se prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine (čl. 84. st. 1.). Isto vrijedi za razmjerni dio kraći od dva tjedna (čl. 84. st. 2.).

    Odmor koji je prekinut ili nije korišten zbog bolesti, rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta ili dopusta radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju koristi se po povratku na rad, najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine (čl. 84. st. 4.); ako zbog roditeljskih dopusta ni to nije bilo moguće, do kraja godine povratka na rad (čl. 84. st. 5.). Pomorci, radnici u inozemstvu i osobe na dužnosti u obrani mogu cijeli odmor iskoristiti u sljedećoj godini (čl. 84. st. 6.). Prije 30. lipnja pisano zatražite termin, inače poslodavac može tvrditi da odmor niste ni tražili.

  7. Kod prestanka ugovora tražite naknadu za neiskorišteni odmor. Kada ugovor o radu prestane, poslodavac je dužan isplatiti naknadu umjesto korištenja odmora koji radnik nije iskoristio, razmjerno broju neiskorištenih dana (čl. 82.). Ovo je jedina situacija u kojoj se odmor smije „platiti“; sporazum o isplati umjesto korištenja dok radni odnos traje ništetan je (čl. 80.).

    Izračunajte broj dana: razmjerni dio za godinu prestanka (čl. 78. st. 2.) plus preneseni dani iz prethodne godine koje do prestanka niste mogli iskoristiti, minus iskorišteni dani. Dnevni iznos u praksi se računa iz osnovice koja odgovara naknadi plaće za godišnji odmor. Naknada se iskazuje u obračunu, a poslodavac vam najkasnije 15 dana od isplate mora dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako je iznos utvrđen (čl. 93. st. 1.).

  8. Ako naknada nije isplaćena, tražite obračun koji je ovršna isprava. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili je ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je isplata dospjela dostaviti obračun dugovanog iznosa u propisanom sadržaju (čl. 93. st. 2.). Taj obračun je ovršna isprava (čl. 93. st. 5.): s njim možete izravno tražiti ovrhu preko FINA-e, bez parnice.

    Ako obračun ne dobijete, prijavite poslodavca inspekciji rada Državnog inspektorata (prijava je moguća i elektronički, a neisporuka obračuna je prekršaj prema čl. 226. i 229. ZR-a). Ako poslodavac ode u stečaj, Agencija za osiguranje radničkih tražbina isplaćuje neisplaćenu naknadu za neiskorišteni godišnji odmor do iznosa minimalne plaće (Zakon o osiguranju radničkih tražbina, čl. 8. st. 1. t. 3.).

  9. Tužite općinski sud ako dogovor ne uspije. Za novčano potraživanje iz radnog odnosa nije potreban prethodni zahtjev poslodavcu (čl. 133. st. 3.), a rok je zastara od pet godina (čl. 139.). Ipak, pisana opomena s rokom od osam dana često dovodi do isplate. Ako želite osporiti raspored ili odbijanje odmora, prvo podnesite zahtjev poslodavcu u roku od 15 dana, a tužbu u daljnjih 15 dana (čl. 133. st. 1. i 2.).

    Tužbu podnosite općinskom sudu (u Zagrebu Općinskom radnom sudu) prema sjedištu poslodavca ili po izboru prema mjestu rada ili mjestu zasnivanja radnog odnosa (ZPP, čl. 65.). Radnici su oslobođeni plaćanja sudskih pristojbi u sporovima iz radnog odnosa (Zakon o sudskim pristojbama, čl. 11. st. 1. t. 3.). Novčani iznos utužite u bruto iznosu, osim ako su porezi i doprinosi plaćeni (ZPP, čl. 433.a). Radni sporovi su hitni, a rok za odgovor na tužbu je 15 dana (ZPP, čl. 434.).

Na što paziti

Pravna osnova

11
čl. 77 – Ovaj Zakon uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, osim ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
čl. 78 – Ovaj Zakon uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, osim ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
čl. 80 – Ovaj Zakon uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, osim ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
čl. 82 – Ovaj Zakon uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, osim ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
čl. 84 – Ovaj Zakon uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, osim ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
čl. 85 – Ovaj Zakon uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, osim ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
čl. 93 – Ovaj Zakon uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, osim ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
čl. 133 – Ovaj Zakon uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, osim ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
čl. 65 – Ovaj Zakon uređuje pravila sudskog postupka za rješavanje sporova o osnovnim pravima i obvezama, osobnim i obiteljskim odnosima, te radnim…
čl. 11 – Ovaj zakon regulira plaćanje sudskih pristojbi u postupcima pred sudovima u Republici Hrvatskoj, određujući tko ih plaća, kada i u kojim iznosima.
čl. 8 – Ovaj Zakon uređuje zaštitu materijalnih prava radnika u slučaju kada poslodavac postane insolventan, odnosno kada je nad njim otvoren stečajni…

Povezane sudske odluke

3
Radniku je dosuđena naknada štete za neiskorišteni godišnji odmor jer poslodavac nije dokazao da mu je omogućio korištenje odmora; ustavna tužba protiv odbijanja ostalih zahtjeva odbijena je.
Ukinut je pravilnik o obrascu zahtjeva radnika u stečaju poslodavca; odluka navodi zakonski osigurana potraživanja, među njima naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Ocjena trajanja radnog spora u kojem su radnice tražile povratak na rad, neisplaćene plaće i naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora, s obzirom na pravo na suđenje u razumnom roku.

Česta pitanja

8
Koliko dana godišnjeg odmora mi pripada po zakonu?

Najmanje četiri tjedna za svaku kalendarsku godinu, a maloljetnicima i radnicima na poslovima sa štetnim utjecajem najmanje pet tjedana (ZR, čl. 77.). Kod rada pet dana tjedno to je 20 radnih dana, kod šest dana 24. Kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu redovito dodaju dane za staž, uvjete rada, djecu ili invaliditet, pa provjerite i te akte.

Zahtjev za godišnji odmor obrazac – postoji li službeni?

Ne postoji zakonom propisani obrazac. Većina poslodavaca ima vlastiti obrazac ili sustav za zahtjeve, a dovoljno je i pisano traženje e-mailom s imenom, radnim mjestom, godinom za koju se odmor koristi, brojem radnih dana i datumima. Važnije od obrasca je da imate pisani trag zahtjeva i pisanu obavijest poslodavca najmanje 15 dana prije odmora (čl. 85. st. 4.).

Propada li godišnji odmor ako ga ne iskoristim do 30. lipnja?

Preneseni dio odmora iz prethodne godine u pravilu se mora iskoristiti do 30. lipnja (čl. 84.). Ako ste bili na bolovanju ili rodiljnom ili roditeljskom dopustu, rok teče od povratka na rad, odnosno produljuje se do kraja godine povratka. Ako vam je poslodavac onemogućio korištenje, imate pisane dokaze i tražite naknadu štete ili termin; dani ne propadaju automatski u vašu štetu.

Može li mi poslodavac isplatiti godišnji odmor umjesto da ga koristim?

Dok radni odnos traje, ne. Sporazum o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora ništetan je (ZR, čl. 80.). Isplata je dopuštena samo kad ugovor o radu prestane, i to razmjerno broju neiskorištenih dana (čl. 82.).

Kako se računa naknada za neiskorišteni godišnji odmor kod otkaza?

Utvrdi se broj dana na koje imate pravo u godini prestanka (razmjerni dio, čl. 78. st. 2.), doda se preneseni neiskorišteni dio i oduzmu iskorišteni dani. Taj broj dana množi se s dnevnim iznosom naknade, koji se u praksi računa iz osnovice naknade plaće za godišnji odmor (najmanje prosjek zadnja tri mjeseca, čl. 81.), ako akti poslodavca ne daju povoljnije pravilo.

Kome se žaliti ako poslodavac ne odobrava godišnji odmor?

Prvo pisano zatražite odmor i, ako ga poslodavac odbije, podnesite mu zahtjev za ostvarenje prava u roku od 15 dana (ZR, čl. 133.). Usporedno možete podnijeti prijavu inspekciji rada Državnog inspektorata. Ako poslodavac u 15 dana ne udovolji zahtjevu, u daljnjih 15 dana možete tužiti općinski sud; radnici ne plaćaju sudske pristojbe.

Ulazi li bolovanje u godišnji odmor?

Ne. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora (ZR, čl. 79. st. 2.). Ako se razbolite tijekom odmora, odmah obavijestite poslodavca i otvorite bolovanje kod liječnika; preostale dane odmora koristite nakon toga, najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine (čl. 84. st. 4.).

Imam li pravo na godišnji odmor ako radim na određeno?

Da, pod istim uvjetima kao radnici na neodređeno. Ako ugovor traje kraće od šest mjeseci ili prestaje tijekom godine, pripada vam razmjerni dio: dvanaestina godišnjeg odmora za svaki mjesec rada (ZR, čl. 78.). Ono što do isteka ugovora ne iskoristite, poslodavac mora isplatiti kao naknadu za neiskorišteni godišnji odmor (čl. 82.).

Pravni vodič – pojedinačne upute

6

Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države

Ažurirano: · Izvori: Zakon o radu, čl. 77. – Trajanje godišnjeg odmora, Zakon o radu, čl. 78. – Razmjerni dio godišnjeg odmora, Zakon o radu, čl. 80. – Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor, Zakon o radu, čl. 82. – Naknada za neiskorišteni godišnji odmor, zakon.hr, EUR-Lex

Objašnjenja nastaju iz službenog teksta propisa i okvirna su; obvezujući je samo cjeloviti tekst, na koji upućuje svaka stranica. Europaius pruža pravne informacije, a ne odvjetničke usluge.