Ozljeda na radu: prijava HZZO-u i naknada štete

Prijava o ozljedi na radu podnosi se HZZO-u u roku od osam dana od nastanka ozljede, a ako nije podnesena u tri godine nakon isteka tog roka, osigurana osoba gubi pravo na pokretanje postupka priznavanja (ZOZO, čl. 130.).

Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i štetnika, a najkasnije za pet godina od nastanka štete (ZOO, čl. 230.); ako je šteta prouzročena kaznenim djelom s duljim rokom zastare progona, vrijedi taj rok (čl. 231.). Teška ili smrtna ozljeda poslodavac mora odmah prijaviti inspekciji rada (ZZR, čl. 65.).

1. Zatražite pomoć i dokumentirajte nezgodu. Odmah potražite liječničku pomoć (hitna služba 112, objedinjeni hitni bolnički prijem ili izabrani liječnik) i recite liječniku da se ozljeda dogodila na radu ili na putu na posao. Taj podatak mora biti u prvom medicinskom nalazu, jer je kasnije teško dokazati vezu s radom.

   Isto tako odmah obavijestite nadređenog, po mogućnosti pisano (e-mail ili poruka). Fotografirajte mjesto nezgode, stroj, pod, ljestve ili vozilo, zapišite vrijeme i imena svjedoka. Ako je zbog ozljede pružena hitna pomoć i ozlijeđeni zadržan na bolničkom liječenju, ili je ozljeda smrtna, poslodavac mora bez odgađanja obavijestiti inspekciju rada Državnog inspektorata (ZZR, čl. 65.), što otvara inspekcijski nadzor čiji je zapisnik kasnije važan dokaz.

2. Provjerite je li riječ o ozljedi na radu u smislu zakona. Ozljeda na radu je ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, naglom promjenom položaja tijela ili iznenadnim opterećenjem, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova; tu je i ozljeda na redovitom putu od stana do mjesta rada i natrag (ZOZO, čl. 66.).

   Ozljedom na radu ne smatra se ozljeda zbog skrivljenog ili neodgovornog ponašanja (npr. tučnjava, rad pod utjecajem alkohola ili droga), aktivnosti koje nisu vezane uz rad, napada iz osobnih razloga, atake kronične bolesti ili urođene predispozicije (čl. 67.). Ako ste skrenuli s redovitog puta iz privatnih razloga, HZZO može odbiti priznavanje, pa točno opišite rutu i svrhu puta.

3. Pobrinite se da prijava stigne HZZO-u u roku. Postupak priznavanja pokreće poslodavac podnošenjem prijave o ozljedi na radu na tiskanici koju propisuje HZZO, po službenoj dužnosti ili na vaš zahtjev (ZOZO, čl. 128. st. 1. i 2.). Rok je osam dana od nastanka ozljede (čl. 130. st. 1.). Prijavu potpisuju poslodavac i liječnik koji je pružio prvu pomoć ili izabrani liječnik, a predaje se područnom uredu HZZO-a.

   Ako poslodavac prijavu ne podnese, prijavu je dužan podnijeti vaš izabrani liječnik opće ili obiteljske medicine na vaš zahtjev (čl. 128. st. 3.). Ne čekajte: ako prijava ne bude podnesena u tri godine nakon isteka roka od osam dana, gubite pravo na pokretanje postupka priznavanja (čl. 130. st. 2.). Zatražite primjerak prijave s pečatom zaprimanja.

4. Pratite odluku HZZO-a i po potrebi se žalite. HZZO o priznavanju u pravilu odlučuje bez pisanog rješenja, ovjerom tiskanice prijave; rješenje donosi obvezno kad ozljedu ne priznaje ili kad odlučuje na temelju zahtjeva osigurane osobe (ZOZO, čl. 129. st. 1. i 2.). Za utvrđivanje okolnosti HZZO može koristiti nalaze inspekcije rada ili zatražiti nadzor ako je ozlijeđeni bio na bolničkom liječenju (čl. 129. st. 3.).

   Protiv rješenja o nepriznavanju možete izjaviti žalbu u roku i na način iz upute o pravnom lijeku u rješenju (u upravnom postupku u pravilu 15 dana), a protiv konačnog rješenja pokrenuti upravni spor pred upravnim sudom. Priložite medicinsku dokumentaciju, izjave svjedoka i zapisnik inspekcije. Priznata ozljeda temelj je za sva daljnja prava, pa se odbijanje isplati osporiti.

5. Ostvarite naknadu plaće i zdravstvenu zaštitu. Za vrijeme privremene nesposobnosti zbog priznate ozljede na radu pripada vam naknada plaće (ZOZO, čl. 37. i 39. t. 10.) u visini 100 % osnovice (čl. 55. st. 2. t. 8.), bez gornjeg ograničenja koje vrijedi za obično bolovanje (čl. 55. st. 3.). Osnovica je prosjek plaće isplaćene u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca nastanka ozljede (čl. 54. st. 1.).

   Naknada ide na teret HZZO-a od prvog dana (čl. 41. st. 1.), a u praksi je obračunava i isplaćuje poslodavac uz plaću pa traži povrat od HZZO-a. Liječenje posljedica priznate ozljede pokriveno je obveznim osiguranjem, kao i troškovi prijevoza radi liječenja (čl. 37.). Sačuvajte sve račune koje ste ipak sami platili (lijekovi, pomagala, prijevoz pratitelja).

6. Vratite se na posao ili zatražite odgovarajuće poslove. Kada liječnik utvrdi da ste sposobni za rad, imate pravo vratiti se na poslove na kojima ste radili prije ozljede (ZR, čl. 40. st. 1.). Ako je potreba za tim poslovima prestala, poslodavac vam mora ponuditi ugovor za druge odgovarajuće poslove, a u sporu o tome jesu li ponuđeni poslovi odgovarajući odlučuje doktor specijalist medicine rada (čl. 40. st. 2. i 4.).

   Ako je ozljeda ostavila trajne posljedice, liječnik vas može uputiti na vještačenje radne sposobnosti; o invalidskoj mirovini ili profesionalnoj rehabilitaciji odlučuje HZMO. Neopravdani otkaz zbog ozljede osporava se zahtjevom poslodavcu u 15 dana i tužbom u daljnjih 15 dana (ZR, čl. 133.).

7. Popišite i dokumentirajte svu štetu. Poslodavac koji odgovara za ozljedu dužan je naknaditi troškove liječenja i druge potrebne troškove te zaradu izgubljenu za vrijeme liječenja; ako zbog nesposobnosti trajno gubite zaradu ili su vam potrebe povećane, pripada vam novčana renta (ZOO, čl. 1095.). Oštećenik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi (čl. 1089.), u iznosu koji vas dovodi u stanje kao da štete nije bilo (čl. 1090.).

   Za bolove, strah, umanjenje životnih aktivnosti i naruženost sud dosuđuje pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete (čl. 1100.), neovisno o imovinskoj šteti. Prikupite otpusna pisma, nalaze, potvrde o bolovanju, obračune plaće prije i poslije ozljede, račune i fotografije ozljeda. Visinu neimovinske štete sudovi u pravilu odmjeravaju prema Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH, uz medicinsko vještačenje.

8. Pošaljite odštetni zahtjev poslodavcu i osiguratelju. Odgovornost poslodavca je objektivna: smatra se da ozljeda potječe od rada, a poslodavac se može osloboditi ili smanjiti odgovornost samo ako dokaže višu silu, odnosno namjeru ili krajnju nepažnju radnika ili treće osobe koju nije mogao spriječiti unatoč provedenoj zaštiti na radu (ZZR, čl. 25.). Za štetu od opasne stvari ili djelatnosti predmnijeva se uzročnost (ZOO, čl. 1045. st. 3. i 1063.).

   U pisanom zahtjevu opišite događaj, priložite medicinsku dokumentaciju i navedite iznose. Pitajte ima li poslodavac osiguranje od odgovornosti ili kolektivnu policu od nezgode, jer isplatu često obavlja osiguratelj. Obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe (ZOO, čl. 1103.), pa od tog dana teku zatezne kamate.

9. Ako nema nagodbe, podnesite tužbu općinskom sudu. Spor o naknadi štete radnika od poslodavca je radni spor; ne traži prethodni zahtjev iz čl. 133. ZR-a (st. 3.). Tužbu podnosite općinskom sudu (u Zagrebu Općinskom radnom sudu) prema sjedištu poslodavca ili, po izboru, prema mjestu rada ili zasnivanja radnog odnosa (ZPP, čl. 65.). Radnici su oslobođeni sudskih pristojbi u sporovima iz radnog odnosa (Zakon o sudskim pristojbama, čl. 11. st. 1. t. 3.).

   U tužbi predložite medicinsko vještačenje (postotak umanjenja životnih aktivnosti, trajanje bolova i straha) i, ako tražite rentu, financijsko vještačenje. Pazite na zastaru: tri godine od saznanja za štetu i štetnika, najviše pet godina od nastanka štete (ZOO, čl. 230.). Ako je poslodavac u stečaju, Agencija za osiguranje radničkih tražbina isplaćuje do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete zbog ozljede na radu (Zakon o osiguranju radničkih tražbina, čl. 8. st. 1. t. 5.).

• Prešućivanje da se ozljeda dogodila na radu. Ako u prvom nalazu i obavijesti poslodavcu toga nema, HZZO i kasnije sud teško povezuju ozljedu s radom. Već kod prvog liječnika recite gdje i kako se ozljeda dogodila.
• Oslanjanje na poslodavca da će podnijeti prijavu. Rok je osam dana, a nakon tri godine od isteka tog roka pravo na postupak priznavanja se gubi (ZOZO, čl. 130.). Ako poslodavac odugovlači, zatražite prijavu od izabranog liječnika (čl. 128. st. 3.).
• Potpisivanje izjave o vlastitoj krivnji ili o odricanju od potraživanja ubrzo nakon nezgode. Poslodavac se oslobađa objektivne odgovornosti samo uz višu silu ili namjeru, odnosno krajnju nepažnju radnika (ZZR, čl. 25.). Nepromišljena izjava kasnije se koristi kao dokaz protiv vas.
• Propuštanje zastare zbog dugog liječenja. Rok od tri godine iz čl. 230. ZOO-a teče od saznanja za štetu i štetnika, što sudovi u pravilu vežu uz završetak liječenja i stabilizaciju stanja. Ne čekajte invalidsku mirovinu ili konačne nalaze bez potrebe; tužbu je moguće proširiti kasnije.
• Tražiti rentu kad je gubitak zarade posljedica nečeg drugog. Ako je radni odnos prestao zbog poslovno uvjetovanog otkaza na koji ste pristali, sud može zaključiti da gubitak zarade nije posljedica ozljede. Prije sporazuma o prestanku ugovora provjerite kako utječe na zahtjev za rentu.
• Podcjenjivanje vlastitog doprinosa. Ako ste pridonijeli nastanku štete (npr. niste koristili propisanu zaštitnu opremu koju ste dobili), naknada se razmjerno smanjuje (ZOO, čl. 1092.). Dokumentirajte jeste li opremu i osposobljavanje stvarno dobili.
• Nagodba s osigurateljem bez medicinskog vještačenja. Prva ponuda osiguratelja često ne uzima u obzir trajne posljedice. Nagodbu kojom se odričete daljnjih zahtjeva potpišite tek kad znate konačno stanje i usporedite iznos s Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda.

Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države

Ažurirano: 03.11.2026 · Izvori: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, čl. 66. i 67. – Pojam ozljede na radu, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, čl. 128. do 130. – Prijava o ozljedi na radu i rokovi, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, čl. 41. i 55. – Naknada plaće 100 % zbog priznate ozljede na radu, Zakon o radu, čl. 111. – Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku, zakon.hr, EUR-Lex

Objašnjenja nastaju iz službenog teksta propisa i okvirna su; obvezujući je samo cjeloviti tekst, na koji upućuje svaka stranica. Europaius pruža pravne informacije, a ne odvjetničke usluge.