Sporazumni raskid ugovora o radu: prava i rizici

Sporazum potpisan pod prijetnjom, u bitnoj zabludi ili zbog prijevare može se pobijati u roku od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti odnosno od prestanka prisile, a najkasnije tri godine od potpisa (čl. 335. Zakona o obveznim odnosima).

Za prijavu Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i zahtjev za novčanu naknadu rok je 30 dana od prestanka radnog odnosa (čl. 47. Zakona o tržištu rada). Obračun isplaćenih iznosa poslodavac dostavlja najkasnije 15 dana od isplate (čl. 93. ZR-a), a isprave, primjerak odjave s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i potvrdu o zaposlenju u roku od 15 dana od prestanka radnog odnosa (čl. 130. ZR-a). Potraživanja iz radnog odnosa, uključujući ugovorenu otpremninu, zastarijevaju za pet godina (čl. 139. ZR-a).

1. Usporedite sporazum s otkazom prije nego što išta potpišete.

   Ako vam poslodavac nudi sporazum jer vaše radno mjesto nestaje, usporedite ponudu s onim što biste dobili poslovno uvjetovanim otkazom. Kod otkaza imate otkazni rok od dva tjedna do tri mjeseca, ovisno o stažu kod poslodavca (čl. 122. ZR-a), nakon dvije godine neprekidnog rada otpremninu od najmanje jedne trećine prosječne mjesečne plaće za svaku navršenu godinu rada (čl. 126.) i pravo na novčanu naknadu HZZ-a. Sporazumom se svega toga odričete, osim onoga što izričito ugovorite.

   Sporazum je razuman kada već imate novi posao, kada želite otići prije isteka svog otkaznog roka ili kada poslodavac nudi iznos koji nadoknađuje izgubljeni otkazni rok, otpremninu i naknadu za nezaposlene. Ako ionako sami odlazite, i vaš redoviti otkaz isključuje naknadu HZZ-a (čl. 48. t. 1. Zakona o tržištu rada), pa vas sporazum u tom pogledu ne stavlja u lošiji položaj.

2. Zatražite pisani prijedlog i vrijeme za razmišljanje.

   Zakon ne propisuje rok u kojem morate odgovoriti na ponudu sporazuma, pa niste dužni potpisati na sastanku. Zatražite tekst prijedloga e-poštom ili na papiru i uzmite ga kući. Ako vas poslodavac požuruje uz prijetnju da ćete inače „dobiti izvanredni otkaz bez ičega“, sačuvajte poruke i zabilježite tko je i kada to rekao; to može biti dokaz u kasnijem postupku poništenja.

   Ako sporazum odbijete, poslodavac vam može dati samo otkaz uz poštivanje svih pravila: pisani oblik, obrazloženje i dostavu (čl. 120. ZR-a), opravdan razlog i otkazni rok. Ako poslodavac u razdoblju od 90 dana namjerava otpustiti veći broj radnika, sporazumi sklopljeni na njegov prijedlog ubrajaju se u kolektivni višak radnika (čl. 127. st. 2. ZR-a), pa poslodavac mora provesti savjetovanje s radničkim vijećem. Sindikalni povjerenik ili član radničkog vijeća može vam reći je li takav postupak u tijeku.

3. Provjerite oblik i obvezni sadržaj sporazuma.

   Sporazum mora biti u pisanom obliku (čl. 113. ZR-a), a ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak (čl. 290. ZOO-a). Usmeni dogovor „da više ne dolazite“ nije sporazumni prestanak; ako jednostavno prestanete dolaziti, poslodavac vam može izvanredno otkazati zbog neopravdanog izostanka.

   U tekstu trebaju biti: točni podaci obiju strana, broj i datum ugovora o radu koji prestaje, izjava da ugovor prestaje sporazumno i na čiji prijedlog, dan prestanka radnog odnosa, iznos ugovorene otpremnine ili drugih isplata s naznakom je li riječ o bruto ili neto iznosu, rok isplate, način obračuna neiskorištenog godišnjeg odmora, povrat opreme te pitanje ugovorne zabrane natjecanja. Sporazum potpisuju radnik i osoba ovlaštena zastupati poslodavca (čl. 131. ZR-a). Zadržite jedan potpisani primjerak.

4. Ugovorite otpremninu i rok isplate.

   Zakonska otpremnina iz čl. 126. ZR-a pripada samo radniku kojem poslodavac otkazuje ugovor, ne i kod sporazuma. Sve što želite dobiti mora zato biti izričito napisano. Kao mjerilo u pregovorima koristite zakonski minimum: jedna trećina prosječne mjesečne plaće iz posljednja tri mjeseca za svaku navršenu godinu rada, ukupno najviše šest takvih plaća ako kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu ne određuju više. Mnogi kolektivni ugovori predviđaju veće iznose.

   Navedite iznos u bruto i neto vrijednosti, dan dospijeća i da na zakašnjeli iznos teku zatezne kamate. Porezni tretman ovisi o razlogu prestanka: neoporezivi dio otpremnine određuje se pravilnikom o porezu na dohodak, pa prije potpisa od poslodavca zatražite pisani izračun neto iznosa. Ako sumnjate da poslodavac neće platiti, predložite da se sporazum sastavi kao javnobilježnički akt u kojem poslodavac pristaje na neposrednu ovrhu (čl. 54. Zakona o javnom bilježništvu); takav akt je ovršna isprava (čl. 23. Ovršnog zakona) i omogućuje ovrhu bez parnice.

5. Odredite dan prestanka i obveze do tog dana.

   Dan prestanka slobodno dogovarate: može biti sutrašnji dan ili datum za nekoliko mjeseci. Ne pristajte na datum u prošlosti, jer bi odjava s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i obračun plaće tada kasnili, a vi biste ostali bez osiguranja za razdoblje u kojem ste možda još radili.

   Do dana prestanka ugovor o radu vrijedi u cijelosti: radite i primate plaću. Ako se poslodavac slaže, u sporazum unesite da ste do prestanka oslobođeni obveze rada uz pravo na naknadu plaće. Zaštita od otkaza iz čl. 34. ZR-a (trudnoća, rodiljni i roditeljski dopust i dr.) odnosi se samo na otkaz poslodavca; sporazum je moguć i u tim razdobljima, ali time zaštitu gubite. Radnici koji uživaju posebnu zaštitu zato bi sporazum trebali potpisati tek nakon savjeta sindikata ili odvjetnika.

6. Provjerite posljedice za naknadu za nezaposlene.

   Prema čl. 48. t. 2. Zakona o tržištu rada, pravo na novčanu naknadu nema osoba kojoj je radni odnos prestao pisanim sporazumom; isto vrijedi za prestanak sudskom nagodbom (t. 3.). Iznimke su u čl. 49.: sporazum sklopljen zbog premještaja bračnog ili izvanbračnog druga odnosno životnog partnera u drugo mjesto prebivališta, zbog promjene prebivališta iz zdravstvenih razloga na temelju mišljenja zdravstvene ustanove koju određuje ministar zdravstva te sporazum na prijedlog poslodavca u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika prema posebnom propisu.

   Ako se pozivate na iznimku, razlog mora biti naveden u sporazumu i potkrijepljen ispravama (rješenje o premještaju, liječničko mišljenje). Prijavu HZZ-u i zahtjev podnosite u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa; zbog opravdanog razloga rok se produžuje za osam dana od prestanka razloga, a najkasnije 60 dana (čl. 47.). U evidenciju nezaposlenih možete se prijaviti i kada pravo na naknadu nemate.

7. Provjerite konačni obračun, isprave i odjavu.

   Pri prestanku poslodavac mora isplatiti plaću za rad do dana prestanka, i to najkasnije do 15. u sljedećem mjesecu ako ugovorom nije određen raniji rok (čl. 92. st. 4. ZR-a). Za godinu prestanka pripada vam razmjerni dio godišnjeg odmora (čl. 78. st. 2.), a za neiskorištene dane naknada razmjerna njihovu broju (čl. 82.). Najkasnije 15 dana od isplate morate dobiti obračun iz kojeg je vidljivo kako su iznosi utvrđeni (čl. 93. st. 1.).

   U roku od 15 dana od prestanka poslodavac vam vraća isprave, daje primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i potvrdu o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa (čl. 130. st. 2.). U potvrdi ne smije biti ništa što bi vam otežalo novo zaposlenje. Odjavu možete provjeriti u sustavu e-Građani, u elektroničkom zapisu podataka iz radnog odnosa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ako plaća ili ugovorena otpremnina ne stignu na vrijeme, postupite kao kod neisplaćene plaće.

8. Ako ste potpisali pod pritiskom, pokrenite poništenje.

   Sporazum je ugovor, pa se na mane volje primjenjuje Zakon o obveznim odnosima. Ugovor sklopljen pod nedopuštenom prijetnjom koja je izazvala opravdan strah može se poništiti (čl. 279.), kao i ugovor sklopljen u bitnoj zabludi (čl. 280.) ili zbog prijevare, primjerice kada vas je poslodavac uvjerio da ćete imati pravo na naknadu HZZ-a ili da vam ionako slijedi otkaz bez otpremnine (čl. 284.). Najava otkaza koji poslodavac zakonito smije dati u pravilu se ne smatra nedopuštenom prijetnjom.

   Poslodavcu odmah pisano priopćite da sporazum pobijate i zatražite povratak na rad. Ako ne udovolji, tužbu podnosite općinskom sudu nadležnom za radne sporove: sudu prema sjedištu poslodavca ili sudu na čijem se području rad obavljao (čl. 65. ZPP-a). Radnici su u radnim sporovima oslobođeni sudskih pristojbi (čl. 11. Zakona o sudskim pristojbama). Rokovi iz čl. 335. ZOO-a su prekluzivni.

• Potpis na licu mjesta. Poslodavci često traže potpis odmah, uz tvrdnju da ponuda vrijedi samo danas. Zakon vas ne obvezuje odgovoriti u roku; tekst ponesite kući. Kasnije dokazivanje pritiska teško je i traje godinama, dok jedan dan razmišljanja ne košta ništa.
• Gubitak naknade za nezaposlene. Radnici često računaju s naknadom HZZ-a i tek pri prijavi saznaju da je sporazumni prestanak isključuje (čl. 48. Zakona o tržištu rada). Ako nemate novi posao, tu izgubljenu naknadu uračunajte u iznos koji tražite od poslodavca.
• Opća klauzula „strane nemaju daljnjih potraživanja“. Takva odredba može isključiti kasnije zahtjeve za naknadu štete. Odricanje od plaće i od godišnjeg odmora ništetno je (čl. 92. st. 7. i čl. 80. ZR-a), ali o neplaćenim prekovremenim satima i drugim spornim iznosima vodit ćete dugotrajan spor. Prije potpisa navedite sve otvorene iznose u samom sporazumu.
• Gubitak posebne zaštite. Trudnica, roditelj na rodiljnom ili roditeljskom dopustu, član radničkog vijeća ili radnik stariji od 60 godina ne mogu dobiti otkaz ili ga mogu dobiti samo uz suglasnost radničkog vijeća (čl. 34. i 151. ZR-a). Potpisom sporazuma tu zaštitu sami napuštate.
• Nejasan bruto ili neto iznos. Ako u sporazumu piše samo „otpremnina 5.000 eura“, kasnije se vodi spor o tome je li riječ o bruto iznosu. Uvijek navedite oba iznosa ili barem jasno napišite da je riječ o neto iznosu koji se isplaćuje na vaš račun.
• Antedatiran sporazum. Datum prestanka unatrag ostavlja razdoblje bez prijave na osiguranje i može značiti rad bez plaće i staža. Ne potpisujte sporazum s datumom prestanka prije dana potpisa.
• Propušten rok za poništenje. Rok od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno najkasnije tri godine od potpisa (čl. 335. ZOO-a), ne može se produljiti. Tko predugo čeka da „vidi hoće li naći posao“, gubi pravo na poništenje.

Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države

Ažurirano: 03.11.2026 · Izvori: Zakon o radu, čl. 112. – Načini prestanka ugovora o radu, Zakon o radu, čl. 113. – Oblik sporazuma o prestanku ugovora o radu, Zakon o radu, čl. 126. – Otpremnina, Zakon o radu, čl. 130. – Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraćanje isprava, zakon.hr, EUR-Lex

Objašnjenja nastaju iz službenog teksta propisa i okvirna su; obvezujući je samo cjeloviti tekst, na koji upućuje svaka stranica. Europaius pruža pravne informacije, a ne odvjetničke usluge.