Opomena pred tužbu: rok, troškovi i kamate
Opomena pred tužbu posljednji je pisani poziv dužniku da plati dug prije nego što vjerovnik pokrene ovrhu ili parnicu. U hrvatskom pravu opomena ima dvije funkcije. Ako rok plaćanja nije bio određen, tek opomenom dužnik dolazi u zakašnjenje i od tada duguje zatezne kamate (članak 183. Zakona o obveznim odnosima). Ako je rok određen, opomena nije uvjet za kamate, ali dokazuje da je dužnik dobio priliku platiti i da je svojim ponašanjem dao povod za tužbu, što je važno za troškove postupka.
Vodič je namijenjen građanima i malim poduzetnicima kojima netko duguje novac: neplaćeni račun, posuđeni novac, najamninu, kaparu ili cijenu obavljenog posla. Objašnjava što opomena mora sadržavati, kako je poslati da se dostava može dokazati, kako izračunati zatezne kamate, koja posebna pravila vrijede između poduzetnika, kada je zahtjev za mirno rješenje spora obvezan i što učiniti ako dužnik ne plati.
Na kraju ćete imati opomenu koju dužnik ne može ignorirati bez posljedica i znati koji je sljedeći korak: prijedlog za ovrhu kod javnog bilježnika ili tužba općinskom odnosno trgovačkom sudu.
Ključne činjenice
Rok
Rok za plaćanje u opomeni zakon ne propisuje; u praksi se ostavlja 8 do 15 dana od primitka, a zatezne kamate kod neodređenog roka teku od dana kada je dužnik opomenu primio (članak 183. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima).
Opomena ne prekida zastaru (članak 244.), pa ne odgađajte tužbu ili ovršni prijedlog do pred istek roka zastare. Između poduzetnika dužnik bez ugovorenog roka mora platiti u 30 dana od primitka računa, a ugovoreni rok u pravilu ne smije biti dulji od 60 dana (članak 11. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi). Protiv Republike Hrvatske tužba se može podnijeti tek nakon odbijanja zahtjeva za mirno rješenje spora ili isteka tri mjeseca od njegova podnošenja (članak 186.a Zakona o parničnom postupku).
Što učiniti
- Utvrdite je li dug dospio. Pogledajte ugovor, račun ili dogovor: ako je rok plaćanja određen, dužnik je u zakašnjenju čim rok istekne, bez ikakve opomene (članak 183. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima). Ako rok nije određen, primjerice kod usmene posudbe novca prijatelju, dužnik dolazi u zakašnjenje tek kada ga vjerovnik pozove da plati, usmeno ili pisano, izvansudskom opomenom ili pokretanjem postupka (stavak 2.). U tom je slučaju datum primitka opomene ujedno početak tijeka zateznih kamata, pa je dokaz o dostavi presudan. Provjerite i je li tražbina možda već zastarjela: opći rok je pet godina, a za najamninu i tražbine iz trgovačkih ugovora tri godine.
- Prikupite dokaze i izračunajte iznos. Uz opomenu trebate ugovor, račun, otpremnicu, zapisnik o primopredaji, izvadak o uplati zajma, poruke ili e-poštu iz kojih se vidi dogovor i iznos. Glavnicu iskažite točno, po stavkama. Zatezne kamate dugujete bez obzira na to je li vjerovnik pretrpio štetu (članak 30.). Stopa za odnose u kojima barem jedna strana nije trgovac jednaka je referentnoj stopi Europske središnje banke uvećanoj za tri postotna poena, a za trgovačke ugovore za osam postotnih poena (članak 29.). Hrvatska narodna banka referentnu stopu objavljuje u Narodnim novinama za svako polugodište. Kamate na kamate ne teku; na neplaćene kamate zatezne kamate mogu se tražiti tek od podnošenja zahtjeva sudu (članak 31.).
- Napišite opomenu. Opomena treba sadržavati ime i adresu vjerovnika i dužnika, pravni temelj duga (broj i datum ugovora ili računa), iznos glavnice, datum dospijeća, zahtjev za plaćanje zateznih kamata od tog datuma do isplate, broj računa (IBAN) i poziv na broj, rok za plaćanje te jasno upozorenje da ćete po isteku roka bez daljnje obavijesti pokrenuti ovrhu ili tužbu i tražiti naknadu troškova. Primjer: „Pozivamo Vas da iznos od 1.250,00 eura sa zateznim kamatama od 15. rujna 2026. do isplate uplatite na račun HR… u roku od 8 dana od primitka ove opomene.“ Pišite smireno i bez prijetnji koje nemaju veze s naplatom. Opomenu potpišite i zadržite primjerak.
- Pošaljite opomenu tako da možete dokazati primitak. Najsigurnije je preporučeno pismo s povratnicom na adresu prebivališta dužnika, odnosno na adresu sjedišta društva iz sudskog registra. Povratnicu i potvrdu o predaji pošiljke čuvajte uz spis. E-pošta ili poruka korisne su kao dodatak, osobito ako je dužnik i do tada komunicirao tim putem, ali na sudu je teže dokazati da ih je primio. Opomenu može poslati i odvjetnik na svom memorandumu, što dužnici često shvate ozbiljnije. Ako dužnik pošiljku ne preuzme, sačuvajte vraćenu omotnicu s oznakom pošte, jer pokazuje da ste ga pokušali obavijestiti i da je on izbjegavao primitak.
- Posebna pravila između poduzetnika. U poslovnim transakcijama među poduzetnicima dužnik koji zakasni duguje kamate bez ikakve daljnje opomene, pod uvjetom da je vjerovnik ispunio svoju obvezu (članak 12.a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi). Stopa je referentna stopa uvećana za osam postotnih poena. Vjerovnik uz to, također bez opomene, ima pravo na posebnu naknadu od 40 eura za troškove prouzročene zakašnjenjem, neovisno o tome je li pretrpio štetu (članak 13.). Odredba ugovora koja isključuje ili ograničava pravo na kamate ili tu naknadu ništetna je (članak 14.). Opomenu poduzetniku ipak pošaljite: u nju unesite i 40 eura naknade, kao zasebnu stavku uz glavnicu i kamate.
- Opomena i zastara. Zastaru ne prekida poziv dužniku, ni pisani ni usmeni (članak 244. Zakona o obveznim odnosima). Prekida je tek priznanje duga ili podnošenje tužbe odnosno prijedloga za ovrhu. Ako je do isteka roka zastare ostalo nekoliko tjedana, ne čekajte odgovor na opomenu, nego odmah podnesite prijedlog za ovrhu ili tužbu. Koristan učinak opomene je to što dužnik na nju često odgovori: pisani odgovor u kojem traži odgodu ili obroke, kao i djelomična uplata, predstavlja priznanje duga i prekida zastaru. Takav odgovor sačuvajte. Ako dužnik plati samo dio, iznos se najprije uračunava u troškove, zatim u kamate, a tek onda u glavnicu (članak 172.).
- Troškovi opomene. Trošak poštarine i vlastitog rada na opomeni u pravilu snosite sami. Ako vas zastupa odvjetnik, sud u parnici priznaje samo troškove potrebne za vođenje postupka (članak 155. Zakona o parničnom postupku), a trošak odvjetničke opomene prije tužbe nije sigurno da će biti priznat, jer opomena nije uvjet za podnošenje tužbe. Važnija je posljedica za troškove same parnice: ako tuženik nije dao povod za tužbu i prizna zahtjev prije upuštanja u raspravljanje, tužitelj mu mora naknaditi parnične troškove (članak 157.). Dokazana opomena koju je dužnik ignorirao pokazuje da je povod dao, pa troškove snosi on prema uspjehu u parnici (članak 154.).
- Spor s državom: zahtjev za mirno rješenje spora. Prije tužbe protiv Republike Hrvatske, primjerice za naknadu štete ili neisplaćeni iznos ministarstva, opomena nije dovoljna. Obvezno se podnosi zahtjev za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu, s istim sadržajem kakav mora imati tužba (članak 186.a Zakona o parničnom postupku). Podnošenjem zahtjeva zastara zastaje. Ako zahtjev ne bude prihvaćen ili o njemu nije odlučeno u tri mjeseca, možete podnijeti tužbu; sud će odbaciti tužbu podnesenu prije toga. Nagodba postignuta s državnim odvjetništvom ima snagu ovršne isprave. Ovo pravilo ne vrijedi kada poseban zakon propisuje rok za tužbu ili poseban postupak.
- Ako dužnik ne plati: ovrha ili tužba. Kada je dug utemeljen na računu, izvatku iz poslovnih knjiga ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi, možete javnom bilježniku podnijeti prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave (članak 31. Ovršnog zakona). Račun fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost mora sadržavati upozorenje da vjerovnik može zatražiti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave (stavak 3.). Dužnik može podnijeti prigovor u roku od osam dana (članak 57.), nakon čega se postupak nastavlja kao parnica. Bez vjerodostojne isprave podnosi se tužba općinskom sudu prema prebivalištu tuženika (članak 46. Zakona o parničnom postupku), a za sporove između pravnih osoba u vezi s njihovom djelatnošću trgovačkom sudu (članak 34.b). Spor o iznosu do 1.320,00 eura vodi se kao spor male vrijednosti (članak 458.).
Na što paziti
- Opomena bez dokaza o primitku. Obično pismo ili poruka koju dužnik poriče da je primio ne dokazuje početak zakašnjenja ni povod za tužbu. Kod neodređenog roka tada kamate možete tražiti tek od dostave tužbe ili ovršnog prijedloga, a rizik troškova po članku 157. ZPP-a raste.
- Čekanje na odgovor dok teče zastara. Opomena zastaru ne prekida. Vjerovnici koji šalju opomenu za opomenom godinama mogu izgubiti pravo na sudsku naplatu. Ako je rok zastare blizu, odmah podnesite prijedlog za ovrhu ili tužbu.
- Pogrešno obračunate kamate. Zatezne kamate na kamate ne teku, a ugovorne kamate ne smiju prelaziti zakonski najviši iznos (članak 26. Zakona o obveznim odnosima). Prenapuhan zahtjev dužniku daje razlog za prigovor, a vama prijeti djelomičan neuspjeh u parnici i snošenje dijela troškova.
- Neobrazložene „naknade za opomenu“. Iznosi poput „20 eura za svaku opomenu“ koje nisu ugovorene niti propisane zakonom sud u pravilu neće dosuditi. Iznimka je posebna naknada od 40 eura između poduzetnika. Takve stavke odvojite od glavnice da ne ugrožavaju cijeli zahtjev.
- Prijetnje i pritisak. Opomena smije upozoriti na sudsku naplatu, ali ne smije sadržavati prijetnje objavom duga, obraćanjem poslodavcu ili obitelji. Takvo postupanje može biti povreda osobnih prava ili zaštite podataka i oslabiti vaš položaj pred sudom.
- Tužba protiv države bez prethodnog zahtjeva. Ako protiv Republike Hrvatske podnesete tužbu bez zahtjeva za mirno rješenje spora ili prije isteka tri mjeseca, sud će je odbaciti i morat ćete krenuti ispočetka, a troškovi već poduzetih radnji ostaju na vama.
- Račun bez upozorenja potrošaču. Račun izdan fizičkoj osobi koji ne sadrži propisano upozorenje o mogućnosti ovrhe nije podoban za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave kod javnog bilježnika, pa ostaje samo tužba, koja je sporija i skuplja.
Pravna osnova
Povezane sudske odluke
Česta pitanja
Je li opomena obvezna prije tužbe?
Općenito nije. Vjerovnik može podnijeti tužbu ili prijedlog za ovrhu i bez prethodne opomene. Opomena je potrebna kada rok plaćanja nije bio određen, jer tek njome dužnik dolazi u zakašnjenje. Obvezan je samo zahtjev za mirno rješenje spora prije tužbe protiv Republike Hrvatske. Opomenu ipak preporučujemo i u ostalim slučajevima, jer pomaže pri odluci o troškovima postupka.
Koliki rok ostaviti dužniku u opomeni?
Zakon rok ne propisuje. Uobičajeno je 8 ili 15 dana od primitka opomene, što je dovoljno da dužnik plati ili se javi. Prekratak rok, primjerice 24 sata, ne mijenja ništa pravno, a može izgledati kao pritisak. Ako je rok zastare blizu, rok u opomeni ne smije vas spriječiti da na vrijeme podnesete tužbu.
Koliko iznose zatezne kamate u 2026.?
Za odnose u kojima barem jedna strana nije trgovac, primjerice između dvoje građana ili trgovca i potrošača, stopa je referentna stopa Europske središnje banke uvećana za tri postotna poena. Za odnose između poduzetnika dodaje se osam poena. Stopa se mijenja svakog polugodišta; važeću referentnu stopu objavljuje Hrvatska narodna banka u Narodnim novinama početkom siječnja i srpnja.
Tko plaća troškove opomene?
U pravilu vjerovnik sam snosi trošak poštarine i sastavljanja opomene. Između poduzetnika vjerovnik ima pravo na posebnu naknadu od 40 eura bez dokazivanja štete. Trošak odvjetničke opomene sud može, ali ne mora priznati kao parnični trošak. Ugovorena naknada za opomenu može se tražiti ako je razumna i jasno ugovorena.
Prekida li opomena zastaru?
Ne. Zakon o obveznim odnosima izričito propisuje da za prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pozove dužnika, pisano ili usmeno, da obvezu ispuni. Zastaru prekida priznanje duga, primjerice djelomična uplata ili pisani zahtjev za obročnu otplatu, te podnošenje tužbe ili prijedloga za ovrhu.
Smijem li opomenu poslati e-poštom ili porukom?
Smijete, opomena nema propisani oblik i može biti i usmena. Problem je dokaz: ako dužnik tvrdi da poruku nije primio, morat ćete to dokazati. Zato e-poštu ili poruku koristite kao dodatak, a glavnu opomenu pošaljite preporučeno s povratnicom. Ako dužnik odgovori na e-poštu, njegov odgovor sačuvajte kao dokaz primitka.
Što ako dužnik ne preuzme preporučenu opomenu?
Sačuvajte vraćenu pošiljku s oznakama pošte i potvrdu o predaji. Ona pokazuje da ste dužnika pokušali obavijestiti. Kod neodređenog roka sigurniji je put odmah podnijeti prijedlog za ovrhu ili tužbu, jer njihova dostava također stavlja dužnika u zakašnjenje. Sudska dostava ima vlastita pravila, uključujući dostavu putem oglasne ploče.
Mogu li tražiti ovrhu kod javnog bilježnika nakon opomene?
Da, ako imate vjerodostojnu ispravu: račun, izvadak iz poslovnih knjiga, mjenicu, ček ili ovjerovljenu privatnu ispravu. Račun građaninu mora sadržavati propisano upozorenje o mogućnosti ovrhe. Ako dužnik u roku od osam dana podnese prigovor, predmet prelazi na sud kao parnica. Za usmeni zajam bez isprave preostaje tužba.
Kome se podnosi tužba ako dužnik ne plati?
Općinskom sudu prema prebivalištu tuženika, odnosno sjedištu ako je tuženik pravna osoba, osim ako zakon određuje drugi sud. Sporove između pravnih osoba te između pravnih osoba i obrtnika u vezi s njihovom djelatnošću rješava trgovački sud, osim sporova koje zakon uvijek dodjeljuje općinskom sudu, poput najamnih. Ako tražite do 1.320,00 eura, vodi se postupak u sporu male vrijednosti, s posebnim pravilima i ograničenim pravnim lijekovima.
Moram li opomenuti državu prije tužbe?
Da, i to posebnim zahtjevom za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu, a ne običnom opomenom. Zahtjev mora sadržavati sve što i tužba. Tužbu smijete podnijeti tek kad zahtjev bude odbijen ili kad prođu tri mjeseca bez odluke. U tom razdoblju zastara ne teče, a raniju tužbu sud će odbaciti.
Pravni vodič – pojedinačne upute
Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države