Osnivanje d.o.o. i j.d.o.o.: postupak i troškovi
Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i njegova pojednostavljena inačica, jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.), najčešći su oblici za pokretanje posla u Hrvatskoj. Prednost pred obrtom je ograničena odgovornost: članovi društva ne odgovaraju za obveze društva (čl. 10. st. 2. i čl. 385. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima, ZTD), dok obrtnik odgovara cijelom svojom imovinom.
Za d.o.o. najniži temeljni kapital je 2.500 eura (čl. 389. ZTD), a za j.d.o.o. samo jedan euro, uz ograničenje na najviše pet članova i jednog člana uprave (čl. 390.a ZTD). Društvo se osniva kod javnog bilježnika, preko sustava START ili na daljinu putem internetske stranice sudskog registra, a pravnu osobnost stječe tek upisom u sudski registar pri trgovačkom sudu (čl. 4. ZTD).
Vodič redom prolazi odluke koje morate donijeti prije bilježnika, sadržaj društvenog ugovora ili izjave o osnivanju, uplatu temeljnog kapitala, prijavu za upis, rokove registarskog suda te obveze nakon upisa: OIB, račun, Registar stvarnih vlasnika, PDV i porez na dobit. Na kraju ćete znati koji su troškovi neizbježni, a koji ovise o izboru.
Ključne činjenice
Rok
Registarski sud mora donijeti rješenje o upisu u roku od pet radnih dana od podnošenja uredne prijave s prilozima (čl. 53. st. 1. Zakona o sudskom registru); kod neuredne prijave rok teče iznova od dopune.
Prijava za upis podnosi se u roku od 15 dana od kad su ispunjene propisane pretpostavke, ako zakon ne određuje drukčije (čl. 9. st. 2. ZSR). Godišnje financijske izvještaje društvo dostavlja Financijskoj agenciji do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu (čl. 50. Zakona o računovodstvu). Žalba protiv rješenja registarskog suda podnosi se u roku od osam dana.
Što učiniti
Odaberite između d.o.o. i j.d.o.o.
J.d.o.o. može imati najviše pet članova i samo jednog člana uprave, osniva se isključivo na propisanom obrascu, a temeljni kapital od najmanje jednog eura uplaćuje se samo u novcu i u cijelosti prije prijave za upis (čl. 390.a ZTD). Odstupanja od obrasca nisu dopuštena. Za to j.d.o.o. mora u zakonske rezerve unositi četvrtinu godišnje dobiti dok temeljni kapital ne dosegne 2.500 eura, a kad prijeti nesposobnost za plaćanje, odmah se saziva skupština. D.o.o. traži 2.500 eura temeljnog kapitala, ali dopušta slobodno sastavljen društveni ugovor, više članova uprave, ulog u stvarima i pravima te posebna pravila o prijenosu udjela. Planirate li investitore ili više direktora, birajte d.o.o.; za samostalni početak s malo novca dovoljno je j.d.o.o.
Odredite tvrtku, sjedište i predmet poslovanja.
Tvrtka mora sadržavati naznaku imena i predmeta poslovanja te oznaku „d.o.o.“ ili „j.d.o.o.“ (čl. 13. ZTD). Prije bilježnika na internetskoj stranici sudskog registra provjerite da ne postoji ista ili slična tvrtka; registarski sud će vas u protivnom pozvati da tvrtku promijenite. Sjedište mora biti u Hrvatskoj, s adresom na kojoj društvo prima poštu; za adresu u tuđem prostoru pribavite suglasnost vlasnika. Predmet poslovanja upisuje se kao evidencijski podatak, ali djelatnosti za koje je potrebna dozvola nadležnog tijela upisuju se u glavnu knjigu samo uz prethodnu suglasnost ili dozvolu (čl. 34. st. 3. ZTD). Takve dozvole pribavite prije prijave.
Izaberite člana uprave i provjerite zapreke.
Član uprave (direktor) može biti samo potpuno poslovno sposobna fizička osoba (čl. 423. ZTD). Ne može to biti osoba osuđena za pranje novca, prijevaru ili zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, prouzročenje stečaja ili povredu obveze vođenja poslovnih knjiga dok traju pravne posljedice osude, ni osoba kojoj je zabranjeno obavljanje zanimanja koje pripada predmetu poslovanja (čl. 239. st. 2. ZTD, na koji upućuje čl. 423.). Članovi društva koji namjerno ili iz grube nepažnje imenuju takvu osobu odgovaraju društvu za štetu. Direktor u prijavi daje izjavu da takvih okolnosti nema (čl. 394. st. 4. ZTD). Strani državljanin može biti direktor, ali treba OIB i u pravilu dozvolu za boravak i rad ako stvarno radi u Hrvatskoj.
Sastavite društveni ugovor ili izjavu o osnivanju.
Ako je više osnivača, svi potpisuju društveni ugovor u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik; jedan osnivač daje izjavu o osnivanju kod bilježnika (čl. 387. ZTD). Za j.d.o.o. bilježnik popunjava zakonski obrazac zapisnika. Ugovor mora sadržavati podatke i OIB osnivača, tvrtku i sjedište, iznos temeljnog kapitala i uloga svakog osnivača, trajanje društva te dodatna prava i obveze članova (čl. 388. ZTD). Bilježnik isprave može sastaviti i u elektroničkom obliku, uz videovezu i provjeru identiteta (čl. 3. Zakona o javnom bilježništvu, čl. 39. st. 3. ZSR). Punomoćnik osnivača treba punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika (čl. 387. st. 5. ZTD).
Uplatite temeljni kapital na propisan način.
Poslovni udjeli uplaćuju se na račun društva u osnivanju kod banke u Hrvatskoj ili u polog na posebni račun javnog bilježnika, a banka ili bilježnik izdaje potvrdu da će društvo moći slobodno raspolagati iznosom nakon upisa (čl. 390. st. 6. ZTD). Kod d.o.o. svaki osnivač prije upisa mora uplatiti barem četvrtinu udjela koji plaća u novcu, a ukupne novčane uplate ne smiju biti manje od četvrtine temeljnog kapitala (čl. 390. st. 2.), dakle najmanje 625 eura kod kapitala od 2.500 eura. Jedini osnivač za neuplaćeni ostatak mora dati primjereno osiguranje (čl. 394. st. 2.). Ulog u stvarima i pravima mora se unijeti u cijelosti prije upisa. Kod j.d.o.o. uplaćuje se sve, samo u novcu.
Podnesite prijavu za upis u sudski registar.
Prijava se podnosi nakon sklapanja ugovora, uplate udjela i imenovanja uprave (čl. 394. st. 1. ZTD). Može biti papirnata, s potpisima ovjerenim kod bilježnika, ili elektronička: preko javnog bilježnika, internetske stranice sudskog registra ili sustava START (čl. 39. ZSR). U praksi bilježnik prijavu šalje elektronički istog dana. Uz prijavu idu društveni ugovor ili izjava, popis članova, potvrda banke ili bilježnika o uplati, popis osoba ovlaštenih za vođenje poslova s izjavom o prihvaćanju i, kad je potrebno, dozvola za djelatnost (čl. 394. st. 5. ZTD). Nadležan je trgovački sud prema sjedištu društva. Rok za prijavu je 15 dana od ispunjenja pretpostavki (čl. 9. st. 2. ZSR).
Osnivanje na daljinu bez javnog bilježnika.
D.o.o. i j.d.o.o. mogu se osnovati putem internetske stranice sustava sudskog registra, uz prijavu sredstvom elektroničke identifikacije visoke razine sigurnosti (čl. 397.a ZTD). Koriste se samo zakonski obrasci društvenog ugovora i izjave o osnivanju (prilozi 3. do 6. ZTD), a prijava se podnosi isključivo elektronički. Ovaj put je najjeftiniji jer otpada javnobilježnička nagrada, ali obrasci ne dopuštaju posebne odredbe, primjerice o prijenosu udjela ili ograničenju ovlasti direktora. Za netočne podatke ili isprave odgovara se kao za lažni iskaz pred sudom (čl. 397.b ZTD). Ako ste u dvojbi oko sadržaja ugovora ili imate više osnivača s različitim interesima, sigurnije je ići preko bilježnika.
Pratite rješenje registarskog suda.
Sud ispituje je li društvo uredno osnovano, sadrži li prijava propisani sadržaj i jesu li priložene sve isprave (čl. 395. ZTD). Rješenje o upisu mora donijeti u roku od pet radnih dana od uredne prijave (čl. 53. ZSR). Ako nešto nedostaje, sud će vas zaključkom pozvati na dopunu u određenom roku; ne postupite li, prijava se odbacuje, a rok od pet dana počinje teći tek od ispravljene prijave. Upisom društvo stječe pravnu osobnost, matični broj subjekta (MBS) i OIB, koji po službenoj dužnosti dodjeljuje Porezna uprava (čl. 2. ZSR). Protiv rješenja o upisu žalba je dopuštena u roku od osam dana. Do upisa društvo ne postoji kao pravna osoba, pa ugovore sklapajte oprezno.
Nakon upisa: račun, stvarni vlasnici i porezi.
Otvorite redovni poslovni račun ili privremeni račun pretvorite u redovni. Upišite podatke o stvarnim vlasnicima u Registar stvarnih vlasnika koji vodi Financijska agencija (čl. 32. i 33. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma), u roku propisanom pravilnikom. Društvo je obveznik poreza na dobit po stopi od 10 % ako su prihodi u razdoblju do 1.000.000 eura, a iznad toga 18 % (čl. 28. Zakona o porezu na dobit). U sustav PDV-a ulazite kad godišnje isporuke prijeđu 60.000 eura (čl. 90. i 77. Zakona o PDV-u), ali PDV identifikacijski broj trebate odmah ako kupujete usluge iz drugih država EU. Zaposlene i direktora s plaćom prijavite na HZMO i HZZO.
Izračunajte stvarne troškove osnivanja.
Neizbježni troškovi su temeljni kapital (2.500 eura za d.o.o., od jednog eura za j.d.o.o.), javnobilježnička nagrada i naknada za sastavljanje ili potvrdu isprava i prijavu, sudska pristojba za upis te troškovi otvaranja računa. Nagradu bilježnika određuje javnobilježnička tarifa i ovisi o vrijednosti, odnosno visini temeljnog kapitala; za j.d.o.o. na zakonskom obrascu u pravilu je najniža. Zatražite od bilježnika pisanu specifikaciju prije potpisa. Osnivanje na daljinu preko sudskog registra štedi trošak bilježnika. Troškovi osnivanja ne smiju se osnivačima isplatiti iz temeljnog kapitala, a naknaditi se mogu samo do iznosa određenog u društvenom ugovoru (čl. 393. ZTD). Računajte i na mjesečni trošak knjigovodstva, jer društvo vodi dvojno knjigovodstvo.
Na što paziti
- Ugovori prije upisa. Društvo pravnu osobnost stječe tek upisom u sudski registar (čl. 4. ZTD). Tko prije toga u ime društva sklopi najam, kredit ili narudžbu, izlaže se riziku da za preuzete obveze odgovara osobno. Ključne ugovore potpišite nakon rješenja o upisu ili ih izričito uvjetujte upisom.
- Prazan temeljni kapital ili netočni podaci. Ako su u osnivanju dani pogrešni podaci o uplatama, članovi društva i uprave solidarno moraju uplatiti razliku i naknaditi štetu, a zahtjevi društva zastarijevaju tek za pet godina od upisa (čl. 397. ZTD). Uplatu ne vraćajte osnivaču odmah nakon upisa kao „zajam“.
- Zlouporaba ograničene odgovornosti. Član koji društvo koristi da ošteti vjerovnike, postigne zabranjeni cilj ili upravlja imovinom društva kao svojom ne može se pozvati na ograničenu odgovornost (čl. 10. st. 3. i 4. ZTD). Odvajajte privatni i poslovni novac od prvog dana.
- J.d.o.o. kao trajno rješenje bez pravila. Dok je kapital ispod 2.500 eura, četvrtina dobiti ide u zakonske rezerve, a kod prijeteće nesposobnosti za plaćanje skupština se mora odmah sazvati (čl. 390.a ZTD). Kod rasta posla planirajte povećanje kapitala.
- Nepotpuna prijava. Registarski sud prijavu koja ni nakon poziva na dopunu nije potpuna odbacuje; Ustavni sud je potvrdio takvo odbacivanje kad podnositelj nije dostavio traženu ispravu. Provjerite popis priloga iz čl. 394. st. 5. ZTD i dozvole za djelatnost prije podnošenja.
- Direktor koji ne smije biti direktor. Imenovanje osobe s pravnim posljedicama osude za gospodarska kaznena djela čini članove društva odgovornima za štetu (čl. 423. st. 1. ZTD), a članstvo u upravi prestaje po zakonu. Pitajte kandidata i provjerite evidenciju koju vodi ministarstvo pravosuđa.
- Zaboravljene obveze nakon upisa. Neupisani stvarni vlasnici, propušten rok za financijske izvještaje do 30. travnja ili kasna prijava u sustav PDV-a vode do prekršajnih kazni i upisa po službenoj dužnosti (čl. 77. st. 1. Zakona o PDV-u). Neka knjigovođa od početka vodi kalendar obveza.
Pravna osnova
Povezane sudske odluke
Česta pitanja
Koliko je potrebno novca za osnivanje d.o.o. u 2026.?
Najniži temeljni kapital d.o.o. je 2.500 eura (čl. 389. ZTD), ali prije upisa morate uplatiti najmanje četvrtinu, dakle 625 eura, a jedini osnivač za ostatak daje osiguranje (čl. 390. i 394. ZTD). Uz to plaćate javnobilježničku nagradu prema tarifi, sudsku pristojbu za upis i otvaranje računa. Kod osnivanja na daljinu preko sudskog registra otpada trošak bilježnika.
Koja je razlika između d.o.o. i j.d.o.o.?
J.d.o.o. ima najviše pet članova i jednog člana uprave, osniva se samo na zakonskom obrascu, a temeljni kapital od najmanje jednog eura uplaćuje se u cijelosti i samo u novcu (čl. 390.a ZTD). Mora unositi četvrtinu dobiti u zakonske rezerve. D.o.o. traži 2.500 eura kapitala, ali dopušta slobodan društveni ugovor, više direktora i uloge u stvarima i pravima. Porezno se oba oblika jednako tretiraju.
Koliko traje osnivanje firme u Hrvatskoj?
Registarski sud mora donijeti rješenje o upisu u roku od pet radnih dana od uredne prijave (čl. 53. ZSR). Kad su isprave pripremljene i kapital uplaćen, bilježnik prijavu šalje elektronički isti dan, pa je društvo često upisano za nekoliko dana. Ako prijava nije potpuna, rok teče tek od dopune. Najviše vremena u praksi oduzimaju odabir tvrtke, otvaranje računa i dozvole za posebne djelatnosti.
Mogu li osnovati d.o.o. online bez javnog bilježnika?
Da. ZTD dopušta osnivanje d.o.o. i j.d.o.o. na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra, uz elektroničku identifikaciju visoke razine sigurnosti (čl. 397.a ZTD). Moraju se koristiti zakonski obrasci (prilozi 3. do 6. ZTD) i prijava se podnosi isključivo elektronički. Posebne odredbe u ugovoru tada nisu moguće. Alternativa je videoveza s javnim bilježnikom (čl. 39. st. 3. ZSR).
Što je sustav START?
START je jedinstveni državni sustav za elektroničko pokretanje poslovanja, povezan sa sudskim registrom. Prema čl. 39. st. 2. ZSR prijava za upis može se podnijeti elektronički preko javnog bilježnika, internetske stranice sustava sudskog registra ili internetske stranice sudskog registra u sklopu sustava START. Za pristup trebate vjerodajnicu visoke razine sigurnosti, primjerice osobnu iskaznicu s certifikatom ili odgovarajuću mobilnu aplikaciju banke.
Odgovaram li privatnom imovinom za dugove d.o.o.?
U pravilu ne: članovi d.o.o. ne odgovaraju za obveze društva (čl. 385. st. 2. i čl. 10. st. 2. ZTD). Iznimka je zlouporaba, primjerice kad član koristi društvo da ošteti vjerovnike ili upravlja imovinom društva kao svojom (čl. 10. st. 3. i 4.). Osobno odgovarate i za jamstva koja potpišete banci te kao direktor za štetu zbog povrede dužnosti.
Tko može biti direktor d.o.o.?
Potpuno poslovno sposobna fizička osoba (čl. 423. ZTD). Ne može biti osoba osuđena za kaznena djela poput pranja novca, prijevare u gospodarskom poslovanju ili prouzročenja stečaja dok traju pravne posljedice osude, niti osoba kojoj je zabranjeno obavljati zanimanje iz predmeta poslovanja (čl. 239. st. 2. ZTD). Direktor može biti i član društva te strani državljanin s OIB-om.
Moram li odmah u sustav PDV-a s novim d.o.o.?
Ne nužno. Ako godišnje isporuke u tuzemstvu ne prelaze 60.000 eura, društvo je mali porezni obveznik oslobođen PDV-a (čl. 90. Zakona o PDV-u), a u registar obveznika ulazi kad prag prijeđe (čl. 77.). PDV identifikacijski broj ipak morate zatražiti ako primate usluge iz drugih država EU ili ih pružate tamošnjim poduzetnicima. Ulazak u sustav može biti i dobrovoljan.
Koji porez na dobit plaća novo d.o.o.?
Porez na dobit plaća se po stopi od 10 % ako su prihodi u poreznom razdoblju do 1.000.000 eura, a po stopi od 18 % ako su prihodi jednaki ili veći od toga iznosa (čl. 28. Zakona o porezu na dobit). Osnovica je dobit, ne prihod. Isplata dobiti članovima dodatno se oporezuje porezom na dohodak od kapitala, pa plaću i dividendu planirajte s knjigovođom.
Što moram napraviti nakon upisa d.o.o. u sudski registar?
Otvorite poslovni račun, upišite stvarne vlasnike u Registar stvarnih vlasnika pri FINA-i (čl. 32. i 33. Zakona o sprječavanju pranja novca), prijavite zaposlene na HZMO i HZZO, organizirajte knjigovodstvo te pratite prag za PDV. Godišnje financijske podatke društvo dostavlja FINA-i do 30. travnja (čl. 50. Zakona o računovodstvu). Djelatnosti uz dozvolu obavljajte tek kad su upisane.
Pravni vodič – pojedinačne upute
Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države