Izvanredni otkaz ugovora o radu: rokovi i obrana

Izvanredni otkaz može se dati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se temelji (čl. 116. st. 2. ZR-a); otkaz dan nakon toga roka nije dopušten.

Radničko vijeće očituje se o namjeravanom izvanrednom otkazu u roku od pet dana (čl. 150. st. 5.). Radnik koji osporava otkaz podnosi poslodavcu zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 dana od dostave odluke, a ako poslodavac u daljnjih 15 dana ne udovolji zahtjevu, tužbu sudu u sljedećih 15 dana (čl. 133.). Potraživanje naknade štete iz čl. 116. st. 3. zastarijeva za pet godina (čl. 139.).

1. Provjerite je li poštovan rok od 15 dana.

   Rok iz čl. 116. st. 2. ZR-a počinje teći od dana kada je osoba ovlaštena za donošenje odluke o otkazu saznala za činjenicu na kojoj se otkaz temelji, a ne od dana kada je povreda počinjena. Ako je, primjerice, manjak u blagajni otkriven inventurom 3. ožujka, a direktor je izvještaj dobio 5. ožujka, otkaz mora biti donesen najkasnije 20. ožujka.

   Rok je prekluzivan: poslodavac koji ga propusti može dati samo redoviti otkaz uz otkazni rok, ako za to postoji razlog. Zatražite od poslodavca dokumente iz kojih se vidi kada je doznao za povredu (zapisnik, e-poruke, izvješće nadzora). U zahtjevu za zaštitu prava i u tužbi izričito istaknite prigovor zakašnjelog otkaza, jer je dokaz o danu saznanja na poslodavcu, koji mora dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz (čl. 135. st. 3.).

2. Ocijenite postoji li osobito teška povreda.

   Zakon ne nabraja razloge za izvanredni otkaz; svaka se situacija ocjenjuje prema okolnostima i interesima obiju strana. U praksi su to krađa ili prisvajanje imovine poslodavca, dolazak na posao pod utjecajem alkohola na poslovima s povećanim rizikom, fizički napad na kolegu, odavanje poslovne tajne ili neopravdani višednevni izostanak. Privremena nesposobnost za rad zbog bolesti nikada nije opravdan razlog za otkaz, kao ni obraćanje radnika nadležnim tijelima zbog povrede zakona (čl. 117.).

   Sudovi provjeravaju razmjernost: jednokratno kašnjenje, sudjelovanje u nezakonitom štrajku ili oštra poruka nadređenom ne moraju značiti da je nastavak radnog odnosa nemoguć. Zabilježite sve okolnosti koje vam idu u prilog: dugogodišnji besprijekoran rad, nepostojanje ranijih upozorenja, uzroke na strani poslodavca (nejasne upute, preopterećenost) i to kako je poslodavac postupio s drugim radnicima u istoj situaciji.

3. Iznesite obranu prije odluke.

   Prije izvanrednog otkaza uvjetovanog ponašanjem radnika poslodavac vam mora omogućiti da iznesete obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih to od njega nije opravdano očekivati (čl. 119. st. 2. ZR-a). Prethodno pisano upozorenje nije uvjet za izvanredni otkaz; ono se traži samo kod redovitog otkaza (st. 1.).

   Poziv na obranu uzmite ozbiljno. Poslodavac je vezan rokom od 15 dana, pa neće čekati: ako ne možete doći osobno, obranu dostavite pisano u roku koji je odredio. U obrani opovrgnite činjenice, priložite dokaze i predložite svjedoke. Pisana obrana kasnije pokazuje sudu da ste činjenice osporavali od početka. Ako vam mogućnost obrane nije dana, a nisu postojale posebne okolnosti, to je samostalan razlog nedopuštenosti otkaza.

4. Provjerite savjetovanje s radničkim vijećem i posebnu zaštitu.

   Ako kod poslodavca postoji radničko vijeće, poslodavac se o namjeravanom otkazu mora savjetovati s njim i dostaviti mu potrebne podatke; vijeće se kod izvanrednog otkaza očituje u roku od pet dana (čl. 150. st. 5. ZR-a). Odluka donesena bez savjetovanja je ništetna (st. 12.). Vijeće se može protiviti otkazu ako nema opravdanog razloga ili nije proveden propisani postupak (st. 7.), a protivljenje mora obrazložiti.

   Ako se vijeće protivi izvanrednom otkazu, a vi tužbom osporite otkaz i od poslodavca zatražite da vas zadrži na radu, poslodavac vas mora vratiti na rad u roku od osam dana od dostave obavijesti i dokaza o tužbi ili vas udaljiti uz naknadu od polovice prosječne plaće iz prethodna tri mjeseca (st. 9. i 10.). Za člana radničkog vijeća, radnika s navršenih 60 godina i radnika sa smanjenom radnom sposobnošću zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti potrebna je prethodna suglasnost vijeća (čl. 151.).

5. Provjerite oblik i dostavu odluke.

   Otkaz mora biti u pisanom obliku, pisano obrazložen i dostavljen vama (čl. 120. ZR-a). Iz obrazloženja mora biti vidljivo koja je povreda počinjena, kada i zašto poslodavac smatra da se radni odnos ne može nastaviti. Usmeni otkaz ili poruka „ne dolazi više“ nisu otkaz; nastavite dolaziti na posao ili pisano ponudite rad, kako vam se ne bi moglo prigovoriti da ste napustili posao.

   Dostava se provodi prema kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu, a ako ga nema, prema pravilima Zakona o parničnom postupku (čl. 132.). Na primjerku odluke zabilježite datum primitka. Od tog dana teče vaš rok od 15 dana za zahtjev za zaštitu prava. Poslodavac koji otkaz ne da u pisanom obliku ili ga ne obrazloži čini prekršaj (čl. 229. st. 1. t. 47.), o čemu možete obavijestiti Državni inspektorat.

6. Osporite otkaz zahtjevom i tužbom.

   U roku od 15 dana od dostave odluke podnesite poslodavcu pisani zahtjev za zaštitu prava u kojem tražite da otkaz stavi izvan snage i vrati vas na rad (čl. 133. st. 1. ZR-a). Ako poslodavac u roku od 15 dana ne udovolji zahtjevu, imate daljnjih 15 dana za tužbu (st. 2.). Bez prethodnog zahtjeva tužba radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza nije dopuštena.

   Tužbu podnosite općinskom sudu nadležnom za radne sporove prema sjedištu poslodavca ili prema mjestu rada (čl. 65. ZPP-a); u Zagrebu je to Općinski radni sud. Radni sporovi su hitni: ročište za glavnu raspravu u sporu o prestanku ugovora o radu mora se održati u roku od 30 dana od odgovora na tužbu, a prvostupanjski postupak okončati u šest mjeseci (čl. 434. ZPP-a). Radnici ne plaćaju sudske pristojbe. Možete tražiti i da vas sud privremeno, do okončanja spora, vrati na posao (čl. 124. st. 2. ZR-a).

7. Izvanredni otkaz od strane radnika kada poslodavac ne plaća.

   Zbog neisplate plaće radnik može izvanredno otkazati ugovor o radu (čl. 92. st. 6. ZR-a). Plaća dospijeva najkasnije 15. u mjesecu za prethodni mjesec (čl. 92. st. 4.), pa rok od 15 dana za otkaz u pravilu računajte od dana dospijeća neisplaćene plaće; radi sigurnosti otkaz dajte unutar 15 dana od posljednje propuštene isplate.

   Otkaz dajte pisano, obrazložite ga neisplatom i dostavite poslodavcu preporučeno s povratnicom. Teret dokaza opravdanog razloga u sporu je na vama (čl. 135. st. 3.), zato sačuvajte izvatke s računa i obračune. Ovakav otkaz ne isključuje pravo na novčanu naknadu HZZ-a, jer je riječ o izvanrednom otkazu uzrokovanom ponašanjem poslodavca (čl. 48. t. 1. Zakona o tržištu rada); u zahtjevu Zavodu priložite otkaz i dokaze o neisplati. Neisplaćene plaće i dalje naplaćujete na temelju obračuna koji je ovršna isprava (čl. 93. ZR-a).

8. Zatražite naknadu štete od strane koja je kriva za otkaz.

   Strana koja je izvanredno otkazala ugovor ima pravo od strane koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom preuzetih obveza (čl. 116. st. 3. ZR-a). Radnik koji je otišao zbog neisplate plaće ne dobiva automatski iznos jednak otpremnini; mora dokazati da mu je šteta nastala i koliko iznosi, primjerice izgubljenu zaradu do novog zaposlenja, troškove kredita zbog neisplaćenih plaća ili troškove preseljenja radi novog posla.

   Štetu dokumentirajte od prvog dana: potvrdu HZZ-a o razdoblju nezaposlenosti, ponude za posao koje ste dobili, ugovor s novim poslodavcem i razliku u plaći. Tužba za naknadu štete ne zahtijeva prethodni zahtjev poslodavcu (čl. 133. st. 3.), a zastara je pet godina (čl. 139.). Na isti način i poslodavac može od radnika tražiti naknadu štete ako je radnik svojim teškim propustom skrivio izvanredni otkaz.

• Odbijanje poziva na obranu. Radnik koji se ne odazove pozivu na obranu i ne dostavi pisano očitovanje ne može kasnije uspješno prigovoriti da mu obrana nije omogućena. Poslodavac zbog prekluzivnog roka ne mora čekati povoljniji termin.
• Propušten rok od 15 dana za zahtjev. Mnogi radnici nakon izvanrednog otkaza čekaju savjet ili pregovaraju s poslodavcem i propuste rok iz čl. 133. ZR-a. Nakon toga tužba za utvrđenje nedopuštenosti otkaza više nije moguća, ostaju samo novčani zahtjevi.
• Potpisivanje sporazuma umjesto otkaza. Poslodavac ponekad ponudi da se izvanredni otkaz „pretvori“ u sporazum. Time gubite pravo osporavati otkaz, a naknadu HZZ-a ne dobivate ni kod sporazuma. Prije potpisa usporedite što dobivate i što gubite.
• Radnikov otkaz izvan roka. Radnik koji mjesecima trpi neisplatu i otkaže tek kada nađe novi posao, a ne u roku od 15 dana od posljednje dospjele plaće, riskira da sud otkaz smatra zakašnjelim i da izgubi pravo na naknadu štete i naknadu HZZ-a.
• Napuštanje posla bez pisanog otkaza. Prestanak dolaska na posao bez pisanog izvanrednog otkaza poslodavcu daje razlog da vama izvanredno otkaže zbog neopravdanog izostanka, s posljedicom gubitka naknade za nezaposlene.
• Šteta izjednačena s otpremninom. Tužbe u kojima radnik kao štetu traži samo iznos otpremnine koju bi dobio kod poslovno uvjetovanog otkaza u pravilu ne uspijevaju; šteta se mora konkretno dokazati.
• Ništetnost zbog radničkog vijeća. Poslodavci koji ne znaju da je kod njih izabrano radničko vijeće ili mu ne dostave podatke na vrijeme donose ništetnu odluku. Radnik to treba istaknuti u zahtjevu i tužbi, jer je riječ o najjačem argumentu protiv otkaza.

Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države

Ažurirano: 03.11.2026 · Izvori: Zakon o radu, čl. 116. – Izvanredni otkaz ugovora o radu, Zakon o radu, čl. 119. – Postupak prije otkazivanja, Zakon o radu, čl. 120. – Oblik, obrazloženje i dostava otkaza, Zakon o radu, čl. 150. – Obveza savjetovanja s radničkim vijećem, zakon.hr, EUR-Lex

Objašnjenja nastaju iz službenog teksta propisa i okvirna su; obvezujući je samo cjeloviti tekst, na koji upućuje svaka stranica. Europaius pruža pravne informacije, a ne odvjetničke usluge.