Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius

Bolovanje: prava, naknada i kontrola

Bolovanje je u hrvatskom pravu privremena nesposobnost za rad: razdoblje u kojem radnik zbog bolesti, ozljede, njege djeteta ili drugog razloga iz članka 39. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ne može raditi, a umjesto plaće prima naknadu plaće. Početak i trajanje bolovanja utvrđuje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite, prva 42 dana naknadu plaća poslodavac, a od 43. dana ona tereti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Ovaj vodič namijenjen je radnicima koji idu na bolovanje ili su već na njemu, ali i poslodavcima koji sumnjaju da se bolovanje zlorabi. Objašnjava kome i u kojem roku treba javiti bolest, koliko iznosi naknada plaće i tko je isplaćuje, kako izgleda kontrola bolovanja koju provodi HZZO i kada je poslodavac smije zatražiti, kojih se pravila treba držati za vrijeme bolovanja te smije li poslodavac otkazati ugovor o radu radniku koji je na bolovanju.

Na kraju ćete znati koje rokove ne smijete propustiti, što smijete i ne smijete raditi dok ste na bolovanju, kako se braniti ako vam kontrolor zaključi bolovanje ili HZZO odbije naknadu te kako postupiti ako dobijete otkaz za vrijeme bolovanja.

Radno pravo

Ključne činjenice

Rok
Izabranog doktora morate izvijestiti o bolesti u roku od tri dana od početka bolesti (članak 53. stavak 1. točka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju), a poslodavcu najkasnije u roku od tri dana dostaviti liječničku…
Pravno područje
Radno pravo
Koraci
Sudska praksa
3
Ažurirano
19.11.2026

Rok

Izabranog doktora morate izvijestiti o bolesti u roku od tri dana od početka bolesti (članak 53. stavak 1. točka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju), a poslodavcu najkasnije u roku od tri dana dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti i njezinu očekivanom trajanju (članak 37. Zakona o radu).

Žalba protiv rješenja HZZO-a izjavljuje se u roku od 15 dana od dostave (članak 109. Zakona o općem upravnom postupku), a tužba upravnom sudu protiv drugostupanjskog rješenja podnosi se u roku od 30 dana. Ako ste dobili otkaz, zahtjev za zaštitu prava podnosi se poslodavcu u roku od 15 dana od dostave odluke, a tužba sudu u daljnjih 15 dana (članak 133. Zakona o radu). Izvanredni otkaz poslodavac smije dati samo u roku od 15 dana od saznanja za razlog (članak 116. stavak 2.).

Što učiniti

  1. Javite se izabranom doktoru u roku od tri dana. Privremenu nesposobnost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, a ne bolnički specijalist ni poslodavac (članak 46. stavak 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Doktor određuje početak i trajanje bolovanja prema vrsti bolesti i medicinskoj indikaciji. Ako se doktoru ne javite u roku od tri dana od početka bolesti, gubite pravo na naknadu plaće za dane koje ste propustili (članak 53. stavak 1. točka 2.), osim ako vas je u tome spriječio opravdan razlog: tada rok od tri dana teče od prestanka tog razloga. Sa sobom ponesite zdravstvenu iskaznicu i medicinsku dokumentaciju (otpusno pismo, nalaz hitne službe), jer bolovanje može početi i od dana kada je bolest stvarno nastupila, ako je to dokumentirano.
  2. Obavijestite poslodavca i dostavite potvrdu. Prema članku 37. Zakona o radu radnik mora poslodavca o privremenoj nesposobnosti obavijestiti što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri dana dostaviti mu liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti i njezinu očekivanom trajanju (u praksi „doznaku“). Ako vas je u tome spriječio opravdan razlog, na primjer hitna operacija, obvezu morate ispuniti najkasnije tri dana od prestanka tog razloga. Obavijest pošaljite tako da je možete dokazati: e-poštom, porukom nadređenom ili preporučenom pošiljkom. Radnik koji nije javio bolovanje riskira da mu se izostanak tretira kao neopravdan, što poslodavac može uzeti kao povredu obveze iz radnog odnosa.
  3. Provjerite tko vam isplaćuje naknadu i koliko. Za bolest i ozljedu prva 42 dana bolovanja naknadu plaće isplaćuje poslodavac iz vlastitih sredstava (članak 40. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Od 43. dana naknada tereti HZZO, ali je i dalje obračunava i isplaćuje poslodavac, a HZZO mu je vraća u roku od 45 dana od zahtjeva za povrat (članak 41. stavak 3.). Kod ozljede na radu, profesionalne bolesti, komplikacija u trudnoći i njege člana obitelji naknada od prvog dana tereti HZZO (članak 41. stavci 1. i 4.). Osnovicu čini prosječna plaća isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je bolovanje počelo (članak 54.). Naknada ne smije biti niža od 70 % osnovice, a kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne niža od 80 % proračunske osnovice (članak 55. stavak 1.). Kolektivni ugovor ili pravilnik o radu mogu za razdoblje na teret poslodavca odrediti i više.
  4. Znajte kada naknada iznosi 100 % i gdje je gornja granica. Članak 55. stavak 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje naknadu od 100 % osnovice, među ostalim, za komplikacije u trudnoći, njegu djeteta mlađeg od sedam godina, ozljedu na radu i profesionalnu bolest te bolest koja je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Za naknadu na teret HZZO-a najviši mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može prijeći 225,5 % proračunske osnovice (članak 55. stavak 3.), pa radnici s visokim plaćama od 43. dana dobivaju osjetno manje od plaće. Ako prije bolovanja niste imali najmanje devet mjeseci neprekidnog ili 12 mjeseci osiguranja s prekidima u posljednje dvije godine, naknada na teret HZZO-a iznosi 80 % proračunske osnovice (članak 56.). Iznos proračunske osnovice za tekuću godinu određuje se zakonom o izvršavanju državnog proračuna. Nakon 18 mjeseci bolovanja zbog iste dijagnoze naknada se u pravilu smanjuje na 50 % posljednje naknade (članak 52.).
  5. Ako poslodavac ne isplati naknadu, zatražite obračun od HZZO-a. Kada poslodavac u roku od 30 dana od dospijeća plaće ne utvrdi naknadu plaće na način i u visini propisanoj zakonom, možete područnom uredu HZZO-a podnijeti zahtjev za obračun pripadajuće naknade (članak 43. stavak 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). HZZO obračun dostavlja vama i poslodavcu najkasnije u roku od 15 dana, a poslodavac vam mora isplatiti naknadu prema tom obračunu u daljnjih 15 dana (stavci 2. i 3.). Ako poslodavac zbog nelikvidnosti najmanje dva kalendarska mjeseca ne isplaćuje plaću ni naknadu, naknadu koja tereti HZZO isplaćuje vam izravno Zavod (članak 41. stavak 6.), a u stečaju poslodavca također Zavod (članak 42.). Neisplaćeni dio koji tereti poslodavca utužuje se pred općinskim sudom nadležnim za radne sporove.
  6. Pridržavajte se pravila ponašanja na bolovanju. Članak 53. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju nabraja kada osiguranik nema pravo na naknadu plaće: ako je svjesno prouzročio nesposobnost, namjerno sprječava ozdravljenje, za vrijeme bolovanja radi kod poslodavca ili obavlja bilo kakve druge poslove (ugovor o djelu, poljoprivredni radovi i slično), ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv izabranog doktora ili kontrolora HZZO-a te ako se ne pridržava uputa za liječenje ili bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta ili boravišta. U tim slučajevima naknada ne pripada od dana nastanka razloga do njegova prestanka (stavak 2.). Odlazak liječniku, u ljekarnu ili na terapiju nije problem, ali za putovanje u drugo mjesto, i u Hrvatskoj i u inozemstvo, unaprijed pribavite pisanu suglasnost izabranog doktora.
  7. Pripremite se na kontrolu bolovanja. Nadzor i kontrolu nad korištenjem bolovanja obavlja HZZO putem ovlaštenih kontrolora (članak 46. stavak 6.). Kontrola obuhvaća rad izabranog doktora i, u pravilu, neposrednu kontrolu osiguranika u ordinaciji ili izvan nje, uključujući kućni posjet (stavak 7.). Poslodavac sam ne smije provoditi liječničku kontrolu, ali u posebno opravdanim slučajevima, kada ima saznanja ili opravdanu sumnju na zlouporabu, može od HZZO-a zatražiti kontrolu opravdanosti bolovanja (stavak 9.). Zahtjev poslodavca treba biti obrazložen i potkrijepljen konkretnim činjenicama, na primjer fotografijama radnika na drugom poslu. Ako kontrolor utvrdi da nema medicinske indikacije za daljnje bolovanje, može vam ga zaključiti (stavak 8.). Na kućnom posjetu budite dostupni na prijavljenoj adresi ili imajte dokaz zašto niste bili kod kuće.
  8. Osporite zaključenje bolovanja ili odbijanje naknade. Ako se ne slažete s ocjenom izabranog doktora, ako vam bolovanje ne otvori, promijeni dijagnozu ili ga zaključi, kao i kad vam bolovanje zaključi kontrolor HZZO-a, zatražite od HZZO-a rješenje u upravnom postupku (članak 47.). Prije rješenja liječničko povjerenstvo HZZO-a mora vas pregledati, a zahtjev se rješava po hitnom postupku. O pravima u prvom stupnju odlučuje područni ured HZZO-a, a o žalbi središnja ustrojstvena jedinica Zavoda (članak 125.). Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dostave rješenja; u njoj navedite rješenje, tijelo koje ga je donijelo i zašto ste nezadovoljni (članci 108. i 109. Zakona o općem upravnom postupku). Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Protiv drugostupanjskog rješenja nije dopuštena žalba, nego upravni spor (članak 124.): tužba se podnosi upravnom sudu prema vašem prebivalištu u roku od 30 dana od dostave.
  9. Ako dobijete otkaz na bolovanju, reagirajte u roku od 15 dana. Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdan razlog za otkaz (članak 117. stavak 1. Zakona o radu), a radniku na bolovanju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac uopće ne može otkazati (članak 38.). Otkaz iz drugog opravdanog razloga može se dostaviti i za vrijeme bolovanja, ali otkazni rok tada počinje teći tek od prestanka privremene nesposobnosti (članak 121. stavci 2. i 5.), a radni odnos prestaje najkasnije šest mjeseci od početka tijeka otkaznog roka (stavak 8.). Ako je otkaz nedopušten, od poslodavca u roku od 15 dana zahtijevajte zaštitu prava, a ako ne udovolji, u daljnjih 15 dana podnesite tužbu općinskom sudu (članak 133.). Sud može naložiti vraćanje na posao (članak 124.) ili dosuditi naknadu štete od tri do osam plaća (članak 125.).

Na što paziti

Pravna osnova

16
čl. 39 – Ovaj Zakon uređuje obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, definirajući opseg prava na zdravstvenu zaštitu, uvjete ostvarivanja tih…
čl. 40 – Ovaj Zakon uređuje obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, definirajući opseg prava na zdravstvenu zaštitu, uvjete ostvarivanja tih…
čl. 43 – Ovaj Zakon uređuje obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, definirajući opseg prava na zdravstvenu zaštitu, uvjete ostvarivanja tih…
čl. 46 – Ovaj Zakon uređuje obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, definirajući opseg prava na zdravstvenu zaštitu, uvjete ostvarivanja tih…
čl. 47 – Ovaj Zakon uređuje obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, definirajući opseg prava na zdravstvenu zaštitu, uvjete ostvarivanja tih…
čl. 51 – Ovaj Zakon uređuje obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, definirajući opseg prava na zdravstvenu zaštitu, uvjete ostvarivanja tih…
čl. 53 – Ovaj Zakon uređuje obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, definirajući opseg prava na zdravstvenu zaštitu, uvjete ostvarivanja tih…
čl. 54 – Ovaj Zakon uređuje obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, definirajući opseg prava na zdravstvenu zaštitu, uvjete ostvarivanja tih…
čl. 124 – Ovaj Zakon uređuje obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, definirajući opseg prava na zdravstvenu zaštitu, uvjete ostvarivanja tih…
čl. 37 – Ovaj Zakon uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, osim ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
čl. 38 – Ovaj Zakon uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, osim ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
čl. 116 – Ovaj Zakon uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, osim ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

Povezane sudske odluke

3
Odbijena je ustavna tužba radnika kojem je izvanredno otkazan ugovor o radu jer je za vrijeme dugotrajnog bolovanja sudjelovao u predizbornoj kampanji; sudovi su zlouporabu bolovanja ustavnopravno prihvatljivo ocijenili prema okolnostima slučaja.
Ukinuta su rješenja HZZO-a i presuda upravnog suda kojima je radnici uskraćena priznata naknada plaće za njegu djeteta nakon što je poslodavac-obrtnik retroaktivno odjavio obrt; povrijeđeno je pravo na pravično suđenje i legitimno očekivanje.
HZZO je retroaktivno obustavio isplatu naknade plaće za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju; Ustavni sud je ukinuo rješenja i utvrdio da je već primljena naknada zakonito stečena imovina zaštićena člankom 48. Ustava.

Česta pitanja

10
Koliko dana imam da javim bolovanje poslodavcu?

Poslodavca morate obavijestiti što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri dana dostaviti mu liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti i njezinu očekivanom trajanju (članak 37. Zakona o radu). Ako ste bili spriječeni, na primjer zbog hitnog prijema u bolnicu, rok od tri dana teče od prestanka tog razloga. Obavijest pošaljite pisano da je možete dokazati.

Tko plaća bolovanje, poslodavac ili HZZO?

Za bolest i ozljedu izvan rada prva 42 dana naknadu plaća poslodavac iz svojih sredstava. Od 43. dana naknada tereti HZZO, ali je i dalje isplaćuje poslodavac, a HZZO mu je vraća. Kod ozljede na radu, profesionalne bolesti, komplikacija u trudnoći i njege člana obitelji naknada od prvog dana tereti HZZO (članci 40. i 41. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju).

Koliko iznosi naknada za bolovanje?

Naknada se računa od prosjeka plaće iz posljednjih šest mjeseci i ne može biti niža od 70 % te osnovice ni, mjesečno za puno radno vrijeme, niža od 80 % proračunske osnovice. Za ozljedu na radu, komplikacije u trudnoći i njegu djeteta do sedam godina iznosi 100 %. Za naknadu na teret HZZO-a postoji gornja granica od 225,5 % proračunske osnovice (članci 54. i 55.).

Smije li poslodavac poslati kontrolu na bolovanje?

Poslodavac sam ne provodi kontrolu, ali u posebno opravdanim slučajevima, kada ima saznanja ili opravdanu sumnju na zlouporabu, može od HZZO-a zatražiti kontrolu opravdanosti bolovanja (članak 46. stavak 9. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Kontrolu zatim provodi ovlaštena osoba HZZO-a, u ordinaciji ili kućnim posjetom.

Smijem li izaći iz kuće dok sam na bolovanju?

Zakon ne propisuje kućni pritvor, ali morate se pridržavati uputa za liječenje i ne smijete bez suglasnosti izabranog doktora otputovati iz mjesta prebivališta ili boravišta (članak 53. stavak 1. točka 6.). Odlazak liječniku, u ljekarnu ili kratka šetnja koju preporuči doktor nisu zlouporaba. Na kontrolni poziv HZZO-a morate se odazvati.

Mogu li na bolovanju otputovati u drugi grad ili inozemstvo?

Samo uz prethodnu suglasnost izabranog doktora. Ako otputujete bez nje, gubite pravo na naknadu plaće za to razdoblje, a poslodavac vam putovanje može staviti na teret kao povredu obveze. Suglasnost tražite pisano i prije polaska, s razlogom putovanja, na primjer liječenjem ili oporavkom kod obitelji.

Može li me poslodavac otpustiti dok sam na bolovanju?

Sama bolest nije opravdan razlog za otkaz (članak 117. Zakona o radu), a za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti otkaz uopće nije dopušten (članak 38.). Otkaz iz drugog opravdanog razloga može se dostaviti i za vrijeme bolovanja, ali otkazni rok počinje teći tek nakon završetka bolovanja (članak 121.).

Što ako mi kontrolor HZZO-a zaključi bolovanje?

Zatražite od HZZO-a rješenje u upravnom postupku. Prije rješenja vas mora pregledati liječničko povjerenstvo HZZO-a, a zahtjev se rješava hitno (članak 47.). Protiv prvostupanjskog rješenja područnog ureda možete u roku od 15 dana izjaviti žalbu, a protiv drugostupanjskog rješenja pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana.

Smijem li raditi honorarno dok sam na bolovanju?

Ne. Osiguranik koji za vrijeme bolovanja radi kod poslodavca, obavlja posao na temelju ugovora o djelu ili bilo koje druge poslove, uključujući poljoprivredne radove, nema pravo na naknadu plaće (članak 53. stavak 1. točka 4.). Takvo ponašanje može biti razlog i za izvanredni otkaz.

Koliko dugo mogu biti na bolovanju?

Dok traje medicinska indikacija. Nakon 12 mjeseci neprekidnog bolovanja zbog iste dijagnoze izabrani doktor mora vas uputiti na ocjenu radne sposobnosti (članak 48. stavak 2.), a nakon 18 mjeseci po istoj dijagnozi naknada se u pravilu smanjuje na 50 % posljednje naknade, osim kod zloćudnih bolesti, dijalize i transplantacije (članak 52.).

Pravni vodič – pojedinačne upute

6

Analiziraj moj dokument →Pravni vodičPredlošci ugovoraPočetna stranica države

Ažurirano: · Izvori: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, čl. 39. – Slučajevi prava na naknadu plaće, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, čl. 40. i 41. – Naknada na teret poslodavca prva 42 dana i HZZO-a od 43. dana, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, čl. 43. – Obračun naknade plaće preko HZZO-a, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, čl. 46. – Utvrđivanje i kontrola privremene nesposobnosti, zakon.hr, EUR-Lex

Objašnjenja nastaju iz službenog teksta propisa i okvirna su; obvezujući je samo cjeloviti tekst, na koji upućuje svaka stranica. Europaius pruža pravne informacije, a ne odvjetničke usluge.